Rasprava o menstrualnom odsustvu otvorila šire pitanje položaja žena u BiH: "Riješili smo nasilje pa nam je samo ovo ostalo?"

Mnogo polemike na društvenim mrežama izazvao je sam pomen menstrualnog odsustva, koji je uputila novinarka Zerina Patković.

Nizali su se komentari, od podrške ili davanja drugih prijedloga, do glasnog suprotstavljanja:

"Bolje ta sredstva usmjeriti u subvenciju dodatnog trudničkog odsustva", "Ma daj molim te, hajde da ne pretjerujemo", "Prvo naše društvo nije emancipovano za korištenje takvih odsustva, drugo država nema novca, treće mi još uvijek porodilje ne ispoštujemo kako treba."

Ipak, u Pravilniku o privremenoj spriječenosti za rad Federacije Bosne i Hercegovine, postoje jasno naznačene bolesti koje se tiču odsustva s posla, tačnije, korištenja bolovanja zbog menstrualnih bolova i slično.

Mnogi su, ipak mišljenja da postoji niz drugih, gorućih problema koje je potrebno riješiti, a kako bi se poboljšao položaj žena u bh. društvu.

Pa tako gotovo svakog mjeseca svjedočimo novom femicidu, fizičko i psihičko nasilje nad ženama je u porastu, svakodnevna diskriminacija u društvu, seksistički pristup, ograničavanje obrazovanja naročito u ruralnim sredinama, ekonomska kontrola od partnera, predrasude, stereotipi.. Niz problema je dug, a nijedan još nije rješen.

"Znači riješili smo problem nasilja, problem mobinga, to što nam trudnice rade, žene preko 40 sati sedmično rade, riješili smo problem što nam žene rade preko 8 sati dnevno, onda neimenovanja žena na ključne funkcije u društvu, zastupljenosti žena u politici, na kandidatskim listama, u upravljačkiim strukturama, i onda smo došli na pitanje šta ćemo sa jedne sasvim prirodne stvari da to riješimo i kažemo ženama hajte sad na odmor. Ako smo sve ovo što sam nabrojao iščistili iz društva, biću prvi da sav svoj medijski prostor iskoristim da to pravo za ženu iskoristimo", mišljenja je sociolog Vladimir Vasić.

S druge strane, potencijalni problem na koji mnogi upućuju jeste pogoršanje odnosa na relaciji poslodavac - uposlenica. Čak i trenutno stanje na tržištu rada ilustruje diskriminaciju žena, pa su tako krajem marta, od 314.000 registrovanih nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini, 186.000 žene. Inicijativama poput menstrualnog odsustva, postoji opravdan strah da se broj nezaposlenih žena poveća.

"Poslodavci bi dodatno zazirali da zapošljavaju žene, a već smo sada svjesni da su žene diskriminisane zbog porodiljskog i drugih izuzeća koje mogu imati u odnosu na muškarce, mnogi poslodavci to gledaju kao prepreku za zapošljavanje žena pa znate koliko je situacija ima da neko da ženi otkaz poslije porodiljskog ili je ucjenjuje i prijeti da ne ide na porodiljsko, time bi se dodatni pritisak stvorio na ženama na tržištu rada, neki bi to zloupotrebljavali, žene bi generalno od poslodavca imale još veći pritisak", smatra novinar Danijal Hadžović.

Sličnog mišljenja su i pojedine aktivistkinje. Imajući u vidu pogoršanje zdravstvenog stanja sa kojim se mnoge žene suočavaju zbog menstrualnih bolova, svakako ne treba biti isključiv. Ipak, to ne može biti odvojena tema, od drugih problema.

"Da li je potrebno, da jeste, postoje žene koje zaista budu onesposobljene za rad zbog menstrualnih bolova. Negdje mi je u glavi hajde boga ti boljelo je i mene iz istog konteksta kao ono ti misliš da mene tvoj otac nije udarao. To jeste nešto o čemu treba razgovarati i što se treba planirati u kontekstu zdravstvene zaštite žena, ali definitvno ne kao samostalnu temu i definitivno samo hajmo to, evo Španija je pa hajmo i mi. Mi imamo jako veliki problem kada je riječ o statusu žena u bh društvu danas i menstrualno odsustvo je dio te priče ali definitivno nije nešto što treba tretirati samostalno", poručila je aktivistkinja Aida Feraget.

No, sasvim je sigurno da je tema menstrualnog odsustva izazvala različite reakcije, ali i ponovo skrenula pažnju na brojne izazove sa kojima se žene u Bosni i Hercegovini svakodnevno suočavaju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad