U BiH je sve više registrovanih gostiju iz Ruske Federacije. Razlog masovnijeg dolaska Rusa u našu zemlju je i agresija Rusije na Ukrajinu i mobilizacija vojno sposobnih građana koje je naredio predsjenik Vladimir Putin krajem septembra prošle godine.

Mnogi od njih su kao lokaciju izabrali Mostar i tu se ne zadržavaju dugo. U Mostaru smo upoznali tročlanu porodicu iz Rusije. Gospođa se predstavila kao Elena koja je sa suprugom i sinom upravo uplatila sedmodnevni boravak u jednom od apartmana. Automobil s kojim su došli je rentan i begoradskih je tablica. Ispunjen je robom, suđem, obućom i odjećom da se suvozačevo mjesto nije vidjelo. Nisu klasični turisti. Oni bježe od rata. Elenin suprug želi izbjeći mobilizaciju i pita nas da li je naselje u kojem će odsjesti sigurno, misleći da li je lokalno stanovništvo dobronamjerno prema Rusima.

Elena pita da li imamo deterdžent i “tabelete” za mašinu za pranje suđa. U Mostar su stigli iz Crne Gore, a BiH im je jeftinija opcija za rentanje apartmana, a posebno je skupo iznajmiti stan u Beogradu ili Srbiji, kažu.

Podsjetimo, nakon početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, mnoge evropske zemlje su Rusiji odrdile sankcije, a turističke letove zabranile. Malo je evropskih zemalja u koje Rusi mogu doći, a jedna od njih je i BiH i bezvizni režim između dvije zemlje koji je na snazi.

Njihov desetogodišnji sin veselo razgleda grad u ubijeđenju da je s roditeljima u turističkom obilasku. Ne žele se slikati što je razumljivo, a novac još uvijek imaju, jer bračni par radi online za, vjerovatno inostrane kompanije. Zadrže se toliko da mogu oprati veš i suđe, odmoriti se, te nastoje da budu u kontaktu sa porodicom u Rusiji kako bi dobili informacije da li je sigurno vratiti se kući. U BiH ne mogu ostati više od 30 dana, pa napuste zemlju na kratko i opet se vraćaju.

Žele politički azil u zemljama EU

Mnogo je ruskih državljanja u proteklih par mjeseci stiglo u BiH. Njihov krajnji cilj su zemlje EU gdje traže politički azil.

“Ove osobe su na legalan način ušle u našu državu na osnovu bezviznog režima i mogu boraviti do 30 dana. Većina ovih osoba nalazi se u blizini graničnog prijelaza Maljevac te žele nastaviti put prema EU, jer prema vlastitim izjavama žele izbjeći mobilizaciju u svojoj zemlji. Ministarstvo sigurnosti BiH zajedno sa Graničnom policijom BiH i Službom za poslove sa strancima BiH poduzet će sve mjere iz svojih zakonskih nadležnosti te nastaviti pratiti situaciju na terenu. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine zatražit će od nadležnih sigurnosnih agencija i detaljnu analizu trenutne situacije, nakon čega će sačiniti prijedlog mjera s ciljem očuvanja sigurnosne situacije u našoj zemlji”, saopćeno je nedavno iz Ministarstva sigurnosti BiH za N1.

Hoffman o Čečenima na granici BiH i Hrvatske: Obilato krše više zakona

Pomoćnik direktora Granične policije BiH Svevlad Hoffman, govorio o zloupotrebi bezviznog režima između BiH i Rusije koju vrše određeni tražitelji azila u Hrvatskoj nakon što su u BiH došli zahvaljujući bezviznom režimu sa Rusijom.

“To je jedan primjer zloupotrebe bezviznog režima između BiH i Rusije koji se odvija na takav način. Dakle, državljani Ruske Federacije odnosno republika iz sastava Ruske federacije, Čečenije, Dagestana i ostalih dolaze na teritoriju BiH pod razlogom navodnog turističkog boravka u BiH”, kazao je Hoffman.

Ističe i da oni u pripremi tog putovanja osiguraju odgovarajuće vaučere za boravak u hotelima.

“Opskrbljeni su značajnim novčanim iznosima otprilike svaki ima između 4-6.000 eura. Međutim, kada obave kontrolu umjesto da se upute prema hotelu, oni sjedaju u taxi i kreću prema Velikoj Kladuši odnosno granici BiH i Hrvatske s namjerom da uđu u Hrvatsku pod izgovorom da traže azil“, kazao je Hoffman.

Hoffman dodaje da se tako krši više zakona.

“Oni obilato krše više zakona, Zakon o graničnoj kontroli, o strancima i zakon o azilu na koncu konca. Svako ko uđe na teritoriju BiH i ko navede lažne razloge za ulazak i boravak u BIH automatski krši zakone i trebao bi biti podložan energičnoj intervenciji prije svega Službe za poslove sa strancima.Oni ne prave probleme, oni su fokusirani na svoj konačni cilj da traže azil u Hrvatskoj“, zaključuje Hoffman.