U najnovijem tekstu o Bosni I Hercegovini, utjecajni ruski portal se bavi Dodikovom posjetom Moskvi ističući da ona dolazi u vrijeme zategnutih odnosa između lidera SNSD-a i zapada, što je autora teksta nagnalo da se zapita da li je došlo vrijeme da Ruska Federacija ponovo pošalje mirovne snage u BiH?

U tekstu, Pravda.ru naziva člana predsjedništva iz Republike Srpske Milorada Dodika liderom bosanskih Srba te ističe njegovo vjeru u rusku i kinesku pomoć u slučaju nametanja sankcija sa zapada.

Govoreći za britanski list Guardian, prisjećaju se iz Pravde.ru, Dodik se dotakao i svoje posjete Putinu kao i planova za “suverenitet Republike Srpske”, što je prema pisanju ruskog portala izazvalo oštro protivljenje Londona, Washingtona, Berlina i Brisela.

U tekstu takođe navode i da se “sprski dio BiH” nedavno povukao it nekoliko državnih institucija što je prema izvještaja visokog predsvatnika Christiana Schmidta Vijeću Sigurnosti UN-a ozbiljna prijetnja dejtonskom mirovnom sporazumu.

Također je naglašeno da poput Moskve, Banjaluka, za koju tvrde da je “de-facto glavni grad Republike Srpske”, ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika te traži njegovu potvrdu u Vijeću sigurnosti UN-a.

Prema pisanju ruskog portala, “Dodik priznaje masakr u Srebrenici kada su bosanski Srbi ubili cirka 8,000 Bosanaca 1995. godine, te dodaje da je broj Srba koje su ubili Bosanci skoro pa jednak”.

Bivši ministar spoljnih poslova Velike Britanije William Hague je u nedavnom tekstu za The Time naveo da je Dodik godinama podrivao državu BiH uživajući podršku Rusije i Srbije sve to vrjieme, dok je Moskva koristila tu situaciju kako bi blokirala euroatlantske integracije BiH. Portal navodi kako je Hague tada ustvrdio da Dodik ide ka secesiji te da NATO treba poslati trupe u BiH.

To je razlog iz kojeg autor navedenog članka kaže kako treba vidjeti na koji način bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pomoći Dodiku, napominjući da je Rusija imala vazdušno-desantni bataljon u Ugljeviku, u sklopu međunarodnih mirovnih snaga, koje su u junu 1999. preraspoređene u Prištinu.