Srbija i Republika Srpska
Savo Minić pozdravio program Studentske liste: Šta piše o Republici Srpskoj i BiH

Studentska lista, pobjednik parlamentarnih izbora u Srbiji, u programu vanjske politike obećava da će čuvati ustavni položaj, pravo veta i imovinu Republike Srpske te preispitati primjenu bonskih ovlasti visokog predstavnika. Novoizabrani predsjednik RS-a Savo Minić poručio je da to „toplo pozdravlja“, a iz Naše stranke stigla je kritika. Evo šta piše u programu.
Studentska lista, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra, u poglavlju svog programa o vanjskoj politici posvetila je poseban dio Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj. Poglavlje „Spoljni poslovi i nacionalni interesi“ objavljeno je na stranici studenti.org.rs, a mediji u BiH i Srbiji o njemu izvještavaju od 11. novembra. Prva javna reakcija političara iz BiH stigla je iz Banje Luke.
Šta tačno piše o Republici Srpskoj
Prema objavljenom programu, kako ga prenose mediji, u dijelu o Republici Srpskoj Studentska lista navodi da će „čuvati ustavni položaj i utvrđene nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u okviru zajedničkih institucija“, kao i „njenu i pokretnu i nepokretnu imovinu“, prenio je Glas Srpske tekst programa.
O visokom predstavniku program kaže: „preispitaćemo dosadašnju praksu primene tzv. bonskih ovlašćenja Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu“. Lista najavljuje i da će insistirati „na legalnom i legitimnom izboru Visokog predstavnika“, „u skladu sa potpisanim sporazumima i potrebnom saglasnošću Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija“. To bi, prema programu, bilo urađeno u saradnji s međunarodnom zajednicom.
Dejtonski sporazum pominje se u kontekstu mandata visokog predstavnika. Studentska lista navodi da će upozoravati međunarodnu zajednicu i koristiti diplomatske i pravne mehanizme u slučaju, kako piše, „prekoračenja mandata propisanog Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma“, posebno kada takve odluke zadiru u prava entiteta garantovana Ustavom BiH, prenijeli su 021.rs i Glas Srpske.
Specijalne veze, Hrvatska i Crna Gora
Program najavljuje jaču saradnju sa Srpskom „u skladu sa Sporazumom o specijalnim i paralelnim odnosima između Srbije i Republike Srpske“: u privredi, saobraćajnoj i energetskoj infrastrukturi, poljoprivredi, turizmu, javnoj bezbjednosti, obrazovanju i kulturi. U istom poglavlju su i stavovi o Srbima u Hrvatskoj i Crnoj Gori, uključujući pitanje dvojnog državljanstva, te o Kosovu, koje lista, kako je prenio portal 021.rs, smatra dijelom Srbije u skladu s Rezolucijom 1244.
Prema izvještajima koji su prenijeli ovo poglavlje, u dijelu o BiH ne spominju se Srebrenica, Milorad Dodik, SNSD ni opozicione stranke u Republici Srpskoj, što je primijetio i portal Buka. Program ne navodi ni rokove za najavljene korake.
Minić: Toplo pozdravljam
Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić (SNSD) objavio je 12. novembra na mreži X da „toplo pozdravlja opredjeljenje Studentske liste da podrži očuvanje ustavnog položaja, nadležnosti i imovine Republike Srpske“, prenio je Glas Srpske. Minić je, prema istom izvoru, napisao i da je Srbija kao matica najsnažnija podrška srpskom narodu gdje god živi, te da Srbe „povezuju porodice, istorija, jezik, kultura i vjera“.
Iz Federacije BiH reagovao je Dragan Mioković iz Naše stranke. Za portal Source.ba rekao je da je Studentsku listu pitao „da li im je ovaj plan pisao prof. dr Vojislav Šešelj“ te da je „državna imovina pitanje svih pitanja“.
Do zaključenja ovog teksta nismo pronašli zvanične reakcije Milorada Dodika, opozicije u RS-u, Predsjedništva BiH, Kancelarije visokog predstavnika ni Srpske napredne stranke na ovaj dio programa.
Šta su političari iz BiH govorili nakon izbora
Studentskoj listi su nakon izbora 25. oktobra čestitali i zvaničnici iz oba entiteta. Lider SNSD-a Milorad Dodik je iste večeri na mreži X napisao da su građani Srbije „još jednom demonstrirali demokratski karakter“, objavio je N1 Srbija. Sedmicu prije izbora, na TV Prva, govorio je o potrebi da se „politički porazi ta blokaderska struktura“, a nakon izbora je za ATV rekao da su „najbolji odnosi s vlastima“ u Srbiji „primarni politički posao“, prenio je Index.hr.
Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović čestitala je Studentskoj listi „izbornu pobjedu, sa željom da Srbija nastavi da se kreće putem razvoja i prosperiteta“, objavio je Glas Srpske. Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović, koji je listi čestitao na Instagramu, rekao je 26. oktobra da se nada da će „nova vlast u Republici Srbiji raditi na poboljšanju međudržavne saradnje s Bosnom i Hercegovinom“, prenio je Radio Slobodna Evropa. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković 26. oktobra je na Facebooku kritikovao dosadašnju praksu vlasti Srbije da „pod plaštom 'brige o narodu' podržavaju i pomažu korumpirane političke elite“.
Šta je Studentska lista i kako je pobijedila
Lista „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ nastala je iz protesta koji su počeli nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024., kada je poginulo 16 ljudi. Republička izborna komisija (RIK) proglasila je tu izbornu listu u septembru 2026. godine. Prema konačnim rezultatima koje je RIK objavio 5. novembra, lista je na izborima 25. oktobra dobila 2.354.417 glasova, odnosno oko 53 posto, i 140 od 250 mandata u Narodnoj skupštini Srbije, izvijestili su N1 Srbija i RSE. Nova skupština još treba biti konstituisana, a nakon toga teče rok od 90 dana za izbor vlade.
U kampanji su studenti obišli i Republiku Srpsku i Brčko, uz karavan „Student u svakom selu“ od 22. do 26. septembra, s postajama od Bijeljine do Zvornika, izvještavao je N1. Skup planiran za 25. septembar u Banjoj Luci otkazan je, prema objavi studenata Univerziteta u Banjoj Luci na Instagramu, a Minić je, tada kao premijer RS-a, rekao da se skup bez policijske dozvole neće održati, prenio je N1 Srbija.
Nosilac liste Ilija Srdanović nakon izbora je, u intervjuu koji je prenijela RTV BN, najavio partnerski odnos s institucijama BiH i oba entiteta. O Srebrenici je rekao: „Sudovi su donijeli takve odluke. Mi nemamo legitimitet da ih mijenjamo.“ Za izjave iz devedesetih, među kojima je novinar naveo onu o „100 muslimana za jednog Srbina“, rekao je da su „sramne za istoriju naše zemlje“.
Odnosi Sarajeva i Beograda u posljednjim mjesecima su zategnuti, posebno nakon što je osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić 7. septembra sahranjen u Beogradu uz državne počasti. Ministar Konaković tada je najavio povlačenje gotovo cijelog diplomatskog osoblja ambasade BiH u Beogradu, izvijestio je RSE, a dan kasnije dvojica srbijanskih diplomata proglašena su nepoželjnim u BiH.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare