Evropska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Donosimo sažetak izvještaja.
“BiH je poduzela cijeli niz koraka, brzo fomiranje Vijeća ministara u januaru 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Isto tako, primjećujemo da je entitet Republika Srpska donio niz protivustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost sa kriterijima. Komisija će izvijestiti o napretku u martu 2024. godine”, kazala je Ursula von der Leyen.
Donosimo sažetak izvještaja:
Što se tiče političkih kriterijuma, navodi se da su izbori održani u oktobru 2022. godine, te da je visoki predstavnik više puta intervenirao u izbornim pitanjima, uključujući i u večer izbornog dana, što je, prema OSCE/ODIHR-u, dovelo u pitanje pravnu sigurnost.
Navodi se da su sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena do maja 2023., te da je novo Vijeće ministara na državnom nivou stupilo na dužnost krajem januara, uz podršku vladajuće koalicije koja uključuje SNSD, HDZ BiH i ‘trojku’ (SDP, NiP, Naša Strana). U martu je usvojen državni budžet za 2023., a novo Vijeće ministara poduzelo je značajne korake u usvajanju reformi EU nakon dodjele statusa kandidata, te je usvojilo strategiju o organiziranom kriminalu, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcione planove o migracijama i terorizmu. Imenovano je i nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontaktna tačka sa Europolom konačno je počela sa radom u junu 2023.
Ustavni sud i izborne reforme
U izvještaju se ističe da određeni broj odluka Ustavnog suda još nije u potpunosti provedeno, uključujući i po pitanju državne imovine.
“Ustavni sud je suspendovao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetski vrh je ipak odlučio da takve zakone provodi, ugrožavajući pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je ustavne sudije na državnom nivou da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i do kršenja ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati pun sastav Ustavnog suda“, navodi se.
“Još uvijek su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci. Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP“, stoji u izvještaju.
Vanjska politika
Ističe se da je postignut određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP), te da je BiH značajno poboljšala svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU.
Navodi se da su se entitetske vlasti i stranke Republike Srpske zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje te zemlje sa izjavama EU i opstruišući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije“. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju sa ličnim kartama.
Javna uprava
Bosna i Hercegovina je, navodi se, u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR).
Nabrojani su pozitivni koraci, uključujući: usvajanje aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave (“zajednička platforma”), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; provođenje sveobuhvatnog upravljanja javnim finansijama širom zemlje, poboljšanje kapaciteta za javne konsultacije na državnom nivou i procjenu regulatornog uticaja u entitetu Republika Srpska, usvajanje strategije o upravljanju ljudskim resursima u entitetu Federacija, unaprijeđenje stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacije i na državnom nivou, i usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti.
“Nekih pet godina nakon usvajanja, akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a principi zasluga nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa nije efikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u ‘zajedničku platformu’, još uvijek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou i dalje je slab. Bosna i Hercegovina treba da dovrši suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje“, navodi se.
Pravosuđe u BiH
Ocjenjuje se da je BiH također u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe, ali da je postignut određeni napredak u ovoj oblasti. BiH je u septembru 2023. godine izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru imovinskih prijava sudija, tužilaca i članova VSTV-a, “ali sa promjenama u odnosu na verziju na kojoj je konsultirana Venecijanska komisija“, ističe se, te se dodaje da “takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno dopuniti“.
Vijeće ministara je također imenovalo novo nadzorno tijelo koje će nadzirati provođenje nacionalne strategije za ratne zločine.
“Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa nisu poboljšani. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i prevelika diskrecija. Uporni i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala“, navodi se.
U izvještaju ističu da je Narodna skupština entiteta Republika Srpska pozvala ustavne sudije na državnom nivou da podnesu ostavke i legalizovala nesprovođenje odluka Ustavnog suda, “dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavni i pravni poredak zemlje“.
Borba protiv korupcije i oranizovanog kriminala
“Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala“, ocjenjuje se u izvješraju.
Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Kontakt tačka za saradnju sa Europolom počela je sa radom u junu 2023. godine. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o spriječavanju sukoba interesa u skladu sa evropskim standardima.
“Iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja“, ističe se.
Ocijenjeno je da postoje “sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, zbog neusaglašenog krivičnih zakona, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka”.
“Kriminalne organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Finansijske istrage i zaplijena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Saradnju sa Eurojustom i Uredom Evropskog javnog tužioca (EPPO) treba pojačati. Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa acquis-em EU“.
Ljudska prava
Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen. U augustu 2023. godine Skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kako bi ga označila kao nacionalni preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja.
“Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”“, navodi se.
Također se dodaje da se Povorke ponosa održavaju redovno već nekoliko godina, te da je akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba usvojen je u julu 2022. godine. Rodni akcioni plan usvojen je u oktobru 2023.
“Rodno zasnovano nasilje, zlostavljanje pritvorenika i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Roma, i dalje izazivaju zabrinutost“, dodaje se.
Sloboda medija
Ocijenjeno je da je došlo je do “nazadovanja” u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranja finansijske održivosti javnog RTV sistema.
Upozorava se da krivične kazne za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, “ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija“. Također je navedeno da je u septembru 2023. godine nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao “strani agenti” također usvojen u prvom čitanju u NSRS, te da, “ako se u potpunosti usvoji, to bi označilo još jedan za žaljenje i neosporan veliki korak unazad“.
Upravljanje migracijama
Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za poboljšanje upravljanja migracijama, te se navodi da je usvojena nova strategija i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. U septembru 2023. usvojen je Zakon o strancima.
“Velike slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i Hercegovina treba hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i ojačala upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integrisanog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcioni plan za 2024-2029“, navodi se.
Ekonomija BiH
Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u “ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije”.
“Saradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje traje. Program ekonomskih reformi (ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena“, navodi se.
Ističe se da ERP ne sadrži dovoljno kredibilnih mjera širom zemlje za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, neformalnom ekonomijom, javnim preduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću.
“Sve u svemu, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine ostaje ispod svog potencijala, budući da je kreiranje politike ometano političkim zastojem, previše kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politike za izgradnju rasta“.
BiH se, prema procjeni iz izvještaja, nalazi između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU, te je u ovoj oblasti ostvarila ograničen napredak.
“Kvalitet obrazovanja je ostao nizak, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. Kao odgovor na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenih strukturnih prilagodbi, s fokusom dodane vrijednosti na usluge, kao što su trgovina, IT i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je ispod potencijala“.
BiH je također “između rane faze i određenog nivoa pripreme” u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Dodaje se da je potrebno “značajno pojačati usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i implementirati i provoditi neophodne zakone“, a tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja pravne stečevine EU.
BiH ima određeni nivo pripremljenosti i ostvarila je ograničen napredak u oblasti javnih nabavki usvajanjem određenih podzakonskih akata.
“Zakonodavstvo treba dalje uskladiti sa acquis-em EU, uključujući i oblast koncesija. Postignut je ograničen napredak u statistici; pripreme za sljedeći popis gotovo da nisu napredovale, a proizvodnja makroekonomske statistike i dalje odstupa od pravnih tekovina EU. Određeni napredak je postignut u pogledu javne interne finansijske kontrole (PIFC) u smislu implementacije strategija PIFC-a u entitetima i na državnom nivou“, navodi se.
U izvještaju se ističe da su potrebni veliki koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio sa acquis-em EU na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, zakon o kompanijama, intelektualna svojina, politika konkurencije, finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja) kao i uspostavljanje unutrašnjeg tržišta unutar zemlje.
Procedure i zakoni
Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u ovom klasteru, a dodaje se da “procedure i zakoni koji se razlikuju između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu i ometaju provedbu”.
“Bosna i Hercegovina bi trebala poboljšati koordinaciju među relevantnim vlastima u svim oblastima kako bi postigla pristup na nivou cijele zemlje i poboljšala njihovu evidenciju o provedbi. Trebalo bi ukinuti etničke procedure glasanja u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za finansijsku stabilnost kao dio okvira za rješavanje problema banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicionog plana i Novog Plana rasta za Zapadni Balkan“, navodi se.
“Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije pokazala napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti imaju značajne veze sa programom ekonomskih reformi. Zemlja treba da uvede socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničen napredak u zelenoj agendi i klasteru održivog povezivanja, gdje je u ranoj fazi u oblasti energetike, okoliša i klimatskih promjena“, ističe se.
Postoji određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transevropskih mreža. Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transevropskim mrežama za energiju (TEN-E).
Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju unutar regiona i sa EU. Potrebno je ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo i akvakultura, te finansijske i budžetske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Mora pojačati svoje napore da pripremi i usvoji strategiju ruralnog razvoja cijele zemlje nakon 2021. godine, uskladi svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku i ojača svoje administrativne kapacitete. Administrativni kapaciteti laboratorija i centralnih baza podataka treba da budu ojačani. Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina bi trebala početi pripremati strategiju regionalnog razvoja cijele zemlje.
“Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u klasteru o vanjskim odnosima. Njeno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (CFSP) značajno je poboljšano, posebno u izjavama visokog predstavnika u ime EU i odluka Vijeća o restriktivnim mjerama nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, iako provedba sankcija ostaje izazov. Bosna i Hercegovina je ponovo jednostrano uvela i nastavila izvozna ograničenja kršeći uslove SSP-a, što je predmet zabrinutosti trgovinske i komercijalne politike. Zemlja treba da implementira dodatne protokole uz Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te da brzo usvoji dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Treba brzo ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti“, navodi se.
EU integracija
Dodaje se da je BiH u 2022. godini dobila 45,5 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021-2027 (IPA III), pružajući podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim finansijama, EU integracija, okoliša i klimatskih promjena , zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, dopunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.
Godišnji akcioni plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i obezbjeđuje 70 miliona eura za smanjenje društveno-ekonomskog utjecaja rasta cijena energije, posebno na mala i srednja preduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivih izvora energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan.
“Usvajanje sektorskih strategija u cijeloj zemlji ostaje ključni zahtjev za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti imala punu korist od IPA finansiranja. Vijeće ministara hitno treba imenovati Nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III“, navodi se na kraju sažetka.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare