Christian Schmidt, novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, pojasnio je u intervjuu za Glas Amerike kako su izmjene Krivičnog zakona BiH dio uvjeta koji se vežu za pristupanje BiH EU, te da se radi o evropskim standardima. Schmidt je rekao da ga iznenađuje kompletna diskusija koja se dogodila nakon nametanja izmjena zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
“Stavke u Zakonu su dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji. Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno”, rekao je Schmidt.
“Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom”, poručio je.
Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo – naveo je Schmidt u intervjuu za Glas Amerike.
Schmidt: Svi se moramo zapitati – šta prenosimo na djecu?
“Kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo. Film ‘Quo vadis, Aida?’ rediteljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, šta prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome ko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti – ‘da se tako nešto nikada više ne smije desiti’. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to”, rekao je Schmidt.
Prethodnih dana je svjedočio reakcijama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kako na rad međunarodne zajednice, tako i na njegovo imenovanje. U intervjuu je rekao da je “sada politička klima pregrijana, ali da dolazi hlađenje.” Šta je konkretno mislilo? Da li upravo na stavove političara iz RS-a koji negoduju na njegov dolazak?
VEZANE VIJESTI
“Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti”, istakao je Schmidt.
“Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji”, naveo je.
Izbori se moraju i trebaju održati
Govorio je novi visoki predstavnik i o izmjenama Izbornog zakona u BiH, rekavši da on mora biti izmijenjen i poboljšan.
“Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje”, pojasnio je.
Integralni tekst pročitajte na OVOM linku.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!