Pilot otkrio šta je moglo dovesti do pada helikoptera EUFOR-a kod Brčkog

U nesreći koja se dogodila jučer na području Gorica kod Brčkog poginula su četiri italijanska državljanina, među kojima su dvojica pripadnika Oružanih snaga Italije i dvojica pripadnika italijanskog Vojnog Crvenog križa.

Prema informacijama EUFOR-a, povrijeđeno je 11 osoba. Dvoje povrijeđenih prevezeno je na liječenje u Univerzitetski klinički centar Tuzla, dok je preostalih devet zbrinuto u Brčkom. EUFOR je saopćio da su svi povrijeđeni u stabilnom stanju.

Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu kako bi posjetio povrijeđene pripadnike EUFOR-a.

Pilot Omer Kulić: Snimak ukazuje na mogući tehnički problem

Profesor zrakoplovnih nauka i pilot Omer Kulić, analizirajući snimak pada helikoptera, kazao je za N1 da prema njegovoj procjeni nesreću nije izazvao ljudski faktor, već tehnički problem.

"Kad sam vidio snimak, odmah sam zaključio da je to tehnički problem, nešto se desilo", rekao je Kulić.

Objasnio je da je CH-47 Chinook specifična letjelica koja, za razliku od većine helikoptera, nema repni rotor, nego dva noseća rotora.

"Kada sam vidio reakcije posade dok se ovo dešavalo, zaključio sam da je isključivo došlo do nekog tehničkog problema. Koji tehnički problem? To je složena letjelica, ima bezbroj mogućih varijanti koje su mogle otkazati", pojasnio je Kulić.

Naglasio je da se radi o jednom od najboljih helikoptera na svijetu, velike nosivosti i visokog stepena pouzdanosti, ali da složenost konstrukcije podrazumijeva i veliki broj komponenti koje mogu otkazati.

"Što veći broj tehničkih stvari imate u jednom aparatu, to je veća mogućnost kvarova", kazao je.

"Moguće je da nikada ne saznamo šta se desilo"

Govoreći o istrazi, Kulić je podsjetio na vlastito iskustvo u istraživanju avionske nesreće u kojoj je kod Mostara poginuo makedonski predsjednik.

"Kada sam vodio ponovljenu istragu po pogibiji makedonskog predsjednika u Mostaru, istraga je trajala dvije i po godine", rekao je Kulić.

Objasnio je da istražitelji moraju detaljno pregledati ostatke uništene letjelice kako bi utvrdili šta je dovelo do nesreće.

Posebno je ukazao na činjenicu da se radi o vojnom helikopteru, zbog čega informacije o istrazi ne moraju biti dostupne javnosti u mjeri u kojoj bi bile u slučaju civilne zrakoplovne nesreće.

"Vojska kaže: to je vojna stvar, zatvoreno i nema priče. Možda imaju razloge za to, jer ako se desio neki kvar koji može utjecati i na druge helikoptere na sličan način, onda oni odmah reagiraju", objasnio je.

Kulić je upozorio da postoji mogućnost da javnost nikada ne dobije potpune informacije o uzrocima tragedije.

"Vjerovatno postoji mogućnost da nikad ne saznamo šta se desilo, jer to je stvar italijanske vojske", kazao je.

Koliko se često pregledaju vojni helikopteri?

Na pitanje da li je nesreća mogla biti posljedica propusta u održavanju ili iznenadnog tehničkog kvara, Kulić je objasnio da postoje dvije osnovne vrste održavanja letjelica: bazno i linijsko.

Bazno održavanje obavlja se nakon određenog broja sati letenja, prema propisanim procedurama proizvođača, dok linijsko podrazumijeva redovne preglede prije letova.

"Ujutro, prije polijetanja, mehaničar pregleda letjelicu i potpiše knjižicu. Pilot također pregleda i potpiše tu istu knjižicu da je primio tehnički ispravnu letjelicu i odlazi na let", objasnio je Kulić.

Ukoliko se tokom leta pojavi problem, pilot ga evidentira, nakon čega mehaničari provode odgovarajuće provjere i otklanjaju eventualne nedostatke.

"Ne može proći jedan letački dan da letjelica nije pregledana", naglasio je.

Za upravljanje ovakvim helikopterom potrebne su godine obuke

Kulić je govorio i o zahtjevnosti upravljanja helikopterima poput Chinooka, ističući da piloti moraju proći dugotrajnu i specijaliziranu obuku.

Kao primjer naveo je projekt uspostavljanja helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koji vodi.

Objasnio je da su mladi piloti, iako su završili školovanje i dobili profesionalne dozvole, morali nastaviti dodatnu obuku prije nego što im bude omogućeno samostalno upravljanje nabavljenom letjelicom.

"Oni sada moraju proći dodatno školovanje, dodatnu proceduru, koja će potrajati i do dvije godine, dok ne postanu kapetani, odnosno dok ne budu mogli samostalno letjeti tom vrstom helikoptera", kazao je.

Prema njegovim riječima, što je letjelica složenija, to je duži i zahtjevniji proces školovanja.

"Za ovu letjelicu, koja je izuzetno komplikovana, sigurno treba dug period školovanja", zaključio je Kulić.