U selu Petnica na Durmitoru, u Crnoj Gori 1945. godine rodio se Radovan Karadzić. U Sarajevu se obrazovao, u bolnici Koševo gdje će se kasnije zaposliti specijalizirao je psihijatriju. Godine 1984. zajedno sa Momčilom Krajišnikom završio je u pritvoru koji će potrajati punih 11 mjeseci zbog malverzacije oko izgradnje vikendice. Za predsjednika SDS-a imenovan je u junu 1990.godine. Ubrzo će uslijediti konkretne prijetnje.

Svoj govor pred skupštinom Karadžić je održao 14. oktobra 1991. Krajem istog mjeseca osnovana je ratna skupština bosanskih srba, na čelu sa Momčilom Krajišnikom koja je odmah počela sa uspostavom paralelnih struktura vlasti. 9. januara 1992. proglašena je je “Srpska Republika Bosna i Hercegovina”. Potvrđeno je šest strateških ciljeva srpskog naroda iz za koje je čak i Ratko Mladić tada ustvrdio kako predstavljaju neku vrstu genocida.

Nakon rata Karadžić se povukao iz javnog života. U Hagu će se naći tek 12 godina kasnije nakon što je uhapšen u Beogradu kao Dragan Dabić Doživotnom presudom Karadžiću u Hagu potvrđen je genocid u Srebrenici i dokazana odgovornost političkog vrha RS za najteže ratne zločine. Uz ostale Momčila Krajišnik prijeratnog direktora Energoinvesta, po struci ekonomiste koji je sa Karadžićem osnovao SDS. Nakon prvih općih izbora izabran je za predsjednika NS BiH, koju će uskoro zamijenit za skupštinu sprskog naroda. Krajišnik će kasnije obavljati razne funkcije od sudjelovanja u mirovnim pregovorima u Dejtonu, do člana predsjedništva BiH. Uhapšen je 2000. godine, na slobodu pušten 13 godina kasnije, a preminuo 2020.

Još jedna bliska saradnica Radovana Kardžića Biljana Plavšić, početkom devedesetih godina napustila je univerzitetsku karijeru i ušla u politiku kao jedan od osnivača Srpske demokratske stranke. Tokom rata obavljala je dužnost potpredsjednice , a potom od 1996. do 1998. godine i predsjednice Republike Srpske. Plavšić je 16. decembra 2002. sklopila nagodbu sa Haškim Tribunalom i priznala tačku za zločine protiv čovječnosti za krivicu za progon muslimana i Hrvata u 37 opština u Bosni i Hercegovini u vrijeme rata 1992. godine i izrazila kajanje u zamjenu dobila 11 godina zatvora, nakon dvije trećine izašla na slobodu.

U razgovoru nekoliko godina  nakon izricanja presude Plavšić je priznala da je njeno pokajanje bilo lažno i da je imalo za cilj nagodbu sa Haškim sudom. Na Haškom sudu nikada se nije našao Nikola Koljević koji je izvršio samoubistvo u januaru 1997. godine. Također je bio jedan od osnivača SDS-a, kasnije potpredsjednik RS. U haškoj presudi Radovanu Karadžiću naveden je kao jedan od učesnika udruženog zločinačkog poduhvata, koji je doveo do naježih ratnih zločina, uključujući i zločin genocida. No njegova nekadašnja suradnica Svetlana Cenić kazala je kako je upravo zbog tereta zločina okončao svoj život.

Od utemeljitelja SDS-a i skupštine srpskog naroda, Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika, Biljane Plavšić, Nikole Koljevića – koji nije dočekao početak suđenja, do vojnog vrha Ratka Mladića zapovjednika Glavnog štaba VRS ,Ljubiša Beare, Zdravka Tolimira, Miće Stanišića, Stojana Župljanina, Radislava Krstića, Vujadina Popovića, Drage Nikolića. Piramide vojnog i političkog vrha ratne RS presuđen za najteže zločine. I to je tek vrh piramide koja uključuje pojedince i kazne od preko 700 godina zatvora na međunarodnim i domaćim sudovima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad