Bosanskohercegovačko društvo već dugo je društvo socijalne nejednakosti, ogromnog siromaštva i ekonomske neperspektivnosti. Poražavajuće je da svaki šesti stanovnik ove države ode na spavanje gladan, pokazuju to analize. Da li raste broj korisnika javnih kuhinja i da li nas očekuje još teži period obzirom na odliv radno sposobnog stanovništva?!
U Bosni i Hercegovini, državi gdje 15 od 100 građana ne može obezbijediti najosnovnije potrebe kao što su grijanje, zdravstvena zaštita i prevoz, hiljade i hiljade ljudi jedini dnevni obrok uspije obezbijediti odlaskom u javnu kuhinju. Zvanični podaci pokazuju da 167 hiljada osoba nema dovoljno prihoda za izdržavanje.
”Ja mislim da je veći broj. Na osnovu mog iskustva, radim ovo 20 godina, ima ljudi ono što kažu stari ljudi ”ne dam svoj obraz” pa neće da dođe, ima dosta tih ljudi naročito na periferiji. On će se patiti, ali neće doći da uzme topli obrok… Najvjerovatnije da ima više od 160 hiljada ljudi u stanju potrebe”, ističe nam u razgovoru upravnik Narodne kuhinje Stari Grad, Amir Radeljaš.
U ovoj narodnoj kuhinji prije nekoliko godina 400 osoba dolazilo je po svoj obrok. Sada je taj broj čak 630 i po tome vidimo kako broj korisnika konstantno raste.
Dok ekonomija stagnira, glad je u državi brzorastuća. Izostaju adekvatni programi koji bi, ne samo obezbijedili hranu, nego rezultirali zapošljavanjem.
”2015. je bila stopa siromaštva 15 posto, sada je oko 30%. Značajna je stopa rasta. Redovno međunarodne institucije mjere te pokazatelje i međunarodna zajednica želi da pomogne. Ne preduzimamo dobre mjere na planu sprečavanja nezaposlenosti da bi smanjili rizik od nastanka siromaštva”, naglasio je ekonomski analitičar Željko Rička.
Siromašni dolaze i u Restoran dobre volje. Neki od njih su 40 godina vrijedno radili, a sada sa svojom penzijom ne mogu pokriti osnovno.
”Nažalost imamo često zahtjeve penzionera širom BiH da im kupimo lijekove koji koštaju 30 KM i više jer nisu u stanju – dok plate režijske troškove, prehrambene i higijenske namjernice nisu u stanju da kupe lijekove. Pomažemo im”, kaže nam Saliha Rokša iz Udruženja Pomozi.ba.
Po obrok je došao i Šaban Delić. Priča da mnogo njegovih poznanika ovisi o humanitarnom obroku, iako nekada nisu bili u takvoj situaciji. Inflacija je brojne ljude dovela do ekstremnog siromaštva.
”Imam invalidninu… teško je. Sinu dam da plati vodu, struju i to je to. Došao sam ovdje zato što sam bio prisiljen”, naglasio je Šaban Delić.
Preko 16 hiljada ljudi preživljava na ovakav način. U isto vrijeme produbljuju se socijalne razlike. Prema Gini indeksu nejednakost u BiH je među najvišima u Evropi, pa je prihod 20% najbogatijih dvadeset puta veći od prihoda 20% najsiromašnijih. Ogroman broj siromašnih, onih koji primaju neki vid socijalne pomoći, kao i odlazak radno sposobnog stanovništva dovodi u pitanje opstojnost cijelog ekonomskog sistema. Zbog toga je prije svega, kažu analitičari, nužna racionalizacija javne uprave i smanjenje administracije.
Više u prilogu Azura Delića.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!