Ugledni stručnjak za N1: Djeca ne trebaju sve dobiti odmah, ni telefon ni gotova rješenja

Ali treba li vas gristi savjest ako im more ovog ljeta ne možete priuštiti? Može li se imati sretno djetinjstvo i ako raspust nije ispunjen do posljednje minute? I najvažnije – kako odgovoriti na svakodnevno pitanje: "Mogu li malo uzeti telefon?".

Na ova pitanja odgovara dr. Ranko Rajović, šef Katedre za obrazovne neuronauke na Pedagoškom fakultetu u slovenskom Kopru i autor međunarodnog NTC programa za razvoj djece, koji je govorio za emisiju Novi dan.

"Sve je više na internetu. Roditelji ne bi trebali popuštati. Postali su kao bankomati, ispunjavaju svaku djetetovu želju. A majka je jedno od najvažnijih bića u životu djeteta. Moramo ih naučiti da čekaju. Ako dijete dobije sve što poželi, to nije dobro. Posebno nije dobro da prerano ulazi u svijet novih tehnologija", upozorava Rajović.

S djecom nije presudno gdje ste, nego kako ste

Rajović ističe da djeci nije presudno gdje se nalaze, već da su s nekim ko ih voli i s kim se mogu igrati. Roditelji, kaže, moraju voditi računa o vremenu koje dijete provodi i s njima, i sa tehnologijom.

"Jedan od velikih problema je što roditelji rade umjesto djece kako se ona ne bi mučila. A to nije ljubav. Ako dijete slaže puzzle i zapne kod posljednjih nekoliko komadića, a roditelj umjesto njega dovrši slagalicu, to je za dijete stres. Pustite ih da pokušaju sami.", kazao je.

Navodi i primjer kada dijete uči hodati, drži se za stolice, pada, pokušava iznova i nakon nekoliko dana prohoda. U tom trenutku najčešće pogleda roditelja, nasmije se, osjeti sreću.

"Mozak je organ za preživljavanje, ali ima i mehanizme za doživljavanje sreće. Kada savladaju bicikl, djeca vrište od oduševljenja. Ta se sreća javlja kad se pomuče. Zato im treba omogućiti da sami riješe problem. Naš posao kao roditelja je da im pokažemo, ali oni to moraju sami. Trebamo hvaliti trud, ne besmislene stvari.", kazao je.

Ekrani mijenjaju mozak

Posebno upozorava na štetne posljedice pretjerane upotrebe telefona, tableta i drugih ekrana kod male djece.

"Roditelji često daju telefone jer "svi drugi imaju". No, dijete koje kao beba gleda u ekran – to je opasno. Mozak funkcioniše po principu imitacije. Beba ima zrcalne neurone, a ekran je prevara za mozak. Nove tehnologije doslovno mijenjaju mozak djeteta", objašnjava Rajović.

Posljedice se, kaže, već vide: sve je više djece s razvojnim poteškoćama, s oskudnim rječnikom, s problemima u pažnji. To su znakovi da je nešto propušteno i to u najvažnijem periodu.

"Do šeste godine mozak se najintenzivnije razvija. To je najvažnije razdoblje. A najvažniji predmeti za razvoj djeteta su fizičko, muzičko i likovno. To nikada ne smijemo zaboraviti", zaključuje Rajović za Novi dan.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad