Umjesto univerzalnih poruka sa oltara i minbera poruke netolerancije

Da muslimani, odnosno konkretno migranti, treba da se odreknu svog Boga koji je ''lažan'' i ''nepostojeći'' poruka je svećenika iz Dervente Mate Vincetića. Javnost šokirana, ali ovo je samo jedan u nizu, kažu sociolozi, govora vjerskih službenika koji raspiruje mržnju i netoleranciju.

''Ostavi se svog Boga, priznaj vjeru u pravog Boga'', rekao je Mate Vancetić, svećenik.

Obzirom da je bh. društvo višereligijsko, kao i da se 95 % stanovništva definira kao vjerujuće ovakva poruka može biti pogubna i doprinosi nerazumijevanju, ističe sociolog Vladimir Vasić.

''To su izjave ljudi koji su očito zalutali u profesiju, ljudi koji nisu svjesni da takve izjave mogu da izazovu ozbiljno raslojavanje u društvu. Mi smo tradicionalno društvi i 90 % i više ljudi se označava religioznim i još uvijek su nam važne te poruke, i dobro je što smo takvi, ali moramo da naučimo da slušamo. Crkve i džamije nisu skupovi svetih ljudi - tu ima ljudi sa grijehovima, sa manama'', rekao je Vladimir Vasić, sociolog.

Problem su i, dodaje Vasić, primjeri miješanja politike i vjerskih zajednica. Na to ukazuje i akademik Slavo Kukić objašnjavajući da je u Ustavu Bosna i Hercegovina definirana kao sekularna društva, a da je u praksi daleko od toga. Političkim procesima, smatra, uveliko upravljaju vjerske zajednice.

''Više one upravljaju procesima što izravno što neizravno nego političke partije i institucije. Kada to kažem ne mislim samo na ponašanje religijskih poglavara, nego i vjerskih službenika u baznim religijskim organizacijama'', naveo je Slavo Kukić, sociolog.

Nakon poruka svećenika Vincetića Vrhbosanska nadbiskupija osudila njegov govor dodajući da učenje katoličanstva ima drugačiju poruku.

“Način, na koji je u tom isječku tretirana tema migracija te u tome kontekstu i pripadnici druge religijske zajednice nije u skladu s naukom Katoličke Crkve ni s onim što ona, kako na općoj tako i na mjesnoj razini, provodi u svom djelovanju. Isus je pomagao svima i, kako donosi evanđelje po Mateju, poistovjetio se sa svakim čovjekom koji je u potrebi'', kažu iz Vrhbosanske nadbiskupije.

Svećenik je potom uputio izvinjenje. A još jedno izvinjenje od vjerskog službenika, tačnije imama iz Prijedora, javnost je mogla čuti početkom godine, nakon njegovog govora o Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

''To je Srpska pravoslavna sekta. Tu možemo naći korijene fašizmu koji danas živimo'', kaže.

O netrpeljivosti, kao i primjerima ''religijskog nacionalizma'' zorno je pisao Dino Abazović, objašnjavajući da etno-nacionalni lideri redukciju religijskog identiteta, kojoj i navedeni primjeri doprinose, koriste za mobilizaciju. Tako, osim govora mržnje, imamo i pjevanje ode Miloradu Dodiku.

''Našem Dodiku mnogaja ljeta. Mnogaja ljeta, mnogaja ljeta...''

Odu pjevaju djeca u prisustvu svećenika SPC-a.

''Od njih stvara nove vojnike koji će se u konkretnom slučaju boriti za srpsku stvar na kojoj svojski istrajava Dodik ili u drugim slučajevima za hrvatsku, bošnjačku i tome slično stvar'', istaknuo je Slavo Kukić, sociolog.

Ovakvi potezi i govori, zaključuju naši sagovornici, rezultiraju isključivo negativnim. Stvarnost je zato više obilježena netrpeljivošću, nego razumijevanjem i učenjem o drugom.