Pomeranjem kazaljke na satu počelo je zimsko računanje vremena.

Sitna neposredna blagodat te promjene je sat vremena sna više koji se dobiva pomicanjem sata unatrag. Osim toga, prelaskom (tačnije: povratkom na zimsko računanje vremena) na snagu stupa nekoliko važnih promjena.

Jeftinija struja od 21 do 7

Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se razdoblje niže tarife, odnosno jeftinije struje.
Dvije su sezonske tarife, zimska i ljetna. Tijekom zimske tarife, električna energija jeftinija je u razdoblju od 21 sati navečer do 7 sati ujutro, naspram razodblja od 22 do 8 tijekom ljetne tarife.

Obvezna kratka svjetla na vozilima u nekim zemljama

Zbog toga što nastupa razdoblje u kojem će dnevnog svjetla biti znatno manje (ljudi vole reći da “dan kraće traje”) vozači automobila, mopeda i motocikala dužni su u nekim zemljama paliti kratka svjetla na vozilima zbog nedostatka dnevne svjetlosti. U našoj zemlji za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju da budu upaljena kratka ili dnevna svjetla. U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobraćaju na putu, osim kratkih ili dnevnih moraju da budu upaljena svjetla za osvjetljavanje puta.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska  tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.