"Vjera nastanjena u srcu je put ka promjeni, ne ona koja se pretvara u festival"

"Obaveza vjernika ne završava dolaskom Bajrama"

Ef. Čamdžić je najprije govorio o značaju Bajrama za vjernike kazavši kako on "kruniše 29 ramazanskih dana u kojima su vjernici, izvršavajući naredbe Božije, uživali u ramazanskim blagodatima, posebno u postu".

"Bajram je u prvom redu radost vjernicima koji su ramazan u punini njegovoj živjeli i oni će zahvaljujući toj svojoj ramazanskoj žrtvi kako nam je to poslanik Muhammed a.s. obećao, u prvom bajramskom danu dobiti "plaću", a ta plaća je oprost grijeha. Nakon što je to u prvom redu radost vjernicima, Bajram je radost uopće i ona se prenosi na porodice, džemat i društvo u cjelini. Ramazan ima zadaću da nas podstakne da uopće budemo dobri, ne samo tih dana. Ta obaveza se ne završava dolaskom Bajrama. Temeljna poruka ramazana je ustrajnost u činjenju dobrih djela, življenju u načinu na koji to od nas zahtijeva Bog. Bajram je predah nakon dana odricanja, a za vjernike posebno radostan dan jer je to dan kada im Allah dž.š. oprašta grijehe", naveo je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići za N1.

Istakao je kako "u Bajramu ljudi daju prioritet da se posvetimo univerzalnim, važnim stvarima koje jesu temelj našeg života na ovom svijetu, da se zagledamo u svoju porodicu".

"I Bajram nam nosi tu poruku da je porodica gnijezdo u kojem trebaju da stasavaju buduće generacije, ali to treba da bude ambijent sreće i blagostanja. Bajram nas vraća i tom rodbinskom ambijentu. Danas je vrlo rijetko da se rodbina obilazi i najbliži rođaci se danas ne poznaju, a Bajram je prilika da revidiramo svoje stavove i ponašanje u odnosu prema našim obavezama koje proizilaze iz izvora naše vjere. Naravno, dijelimo tu radost, da afirmiramo komšiluk. Bosna je društvo komšiluka ne pitavši ko je komšija jer riječ komšija nadilazi potrebu kojoj vjeri i svetonadzoru pripada. Sve to Bajram nama nosi i bilo bi dobro da ljudi u BiH i muslimani znaju iščitati te poruke Bajrama i unesu u svoje biće i srca i da to ne prestane odlaskom ovog trodnevnog velikog blagdana koji nas vraća nama", naglasio je ef. Čamdžić.

Dodaje kako "vjera nije samo obred" i da pravi vjernik u svakome danu "živi vjeru" jer ona "uređuje sve sfere našeg života". Naveo je kako vjera uređuje naše učenje o vjeri, međuljudskim odnosima, bračnom pravi i kaznene odredbe. Ističe da sve te odredbe vjernik treba da zna i da ih živi.

"Pogrešno je misliti da se može samo živeći ramazan biti vjernik u punini značenja te riječi. Vjernik vjeru živi i vjera je ponašanje", naglasio je.

"Neprihvatljivo je da u vjerničkoj kući u kojoj je malevha, ikona, raspelo bude ugrožena žena"

No, u zemlji u kojoj se 90 posto stanovnika na posljednjem popisu stanovništva izjasnilo kao vjernici, iz mjeseca u mjesec svjedočim nasilju, posebno u porodici, ali i sve češćim slučajevima femicida. Ef. Čamdžić ističe kako je to neprihvatljivo i da tu "nešto ne štima" jer sve vjere imaju jedan moralni kodeks - ne činiti nasilje, ne samo nad čovjekom nego nad svim živim bićima.

"Neprihvatljivo je da smo svi vjernici, a da u tim našim gradovima gdje su tako velelepne džamije, crkve, hramovi ima i sigurna kuća u koju će se skloniti žena, krhko biće koje je ugroženo u vjerničkoj kući. U toj vjerničkoj kući može biti malevha, ikona, raspelo i možete misliti u takvoj kući ugrožena je žena. Mora pobjeći iz vjerničke u sigurnu kuću. Mi trebamo postaviti pitanje šta je to vjera u suštini, raditi na odgoju, odgoju, odgoju. To je spor proces, ali jedni koji će dati rezultat da je neprihvatljiv svaki oblik nasilja, a posebno nad ženama. Svjedoci smo sve češćeg femicida, to je katastrofa, to je nešto protiv čega bi svi trebali dignuto glas i poduzeti sve mjere da stane u kraj i da porodica uistinu bila najvažnija osnovna ćelija našeg društva. Znamo da ako ćelija iz našeg tijela skrene s puta bolest osjeća cijelo tijelo. Naše društvo je bolesno jer je porodica oboljela i trebamo to sanirati. Vjera jeste put, ali vjera koja se nastanila u srce, a ne vjera koja se pretvorila u festival", rekao je ef. Čamdžić.

"Da mi živimo vjeru naše društvo bi bilo sretno"

Ističe da vjera može i treba biti pokretač promjena u društvu jer najviše što čovjek može pokloniti svojoj domovini jeste sebe odgojenog.

"Zamislite da kod nas u BiH vjernici ne idu u kladionicu. Bi li u FBiH milijardu i 700 miliona otišlo u tu nesreću. Zamislite da smo mi stvarno vjernici - bi li u našem društvu korupcija bila toliko raširena? Muhammed a.s. je rekao 'nemojte posmatrati pobožnost ljudi i po tome da li klanjaju i poste, nije to potvrda da su vjernici, već gledajte kada govore da li lažu, da li ono što im se povjeri odgovorno ispune, kada im se ponudi materijalno da li ih napusti bogobojaznost'. Zamislite da kod direktora i svih tih koji rade na funkcijama u srcima imaju bogobojaznost? Vjera mora biti pokretač društvenih promjena procesa. Da mi živimo vjeru naše društvo bi bilo sretno. Ja mogu promijeniti samo sebe. Nama treba unutarnja promjena i sistem koji funkcionira za one koji sebe nisu uskladili da ih korisnost krasi i da nikada niko od njih nije ugrožen", naveo je imam.

Poručuje kako "svi trebaju raditi na tome da se čovjek vrati sebi i bude čovjek".

"A čovjek je po definiciji socijalno biće, ne može bez čovjeka pored sebe", zaključio je Ef. Čamdžić.

Ostale poruke pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje