VKBI: BiH u antičko doba – poznavanje historije vlastite zemlje jedan od temelja naše odgovornosti prema njoj

Prisutne je pozdravio predsjednik VKBI-ja, emeritus prof. dr. Kasim Trnka, dok je ideju i ciljeve ciklusa predstavila dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, predsjedavajuća Savjeta VKBI-ja za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Istakla je da je inicijativa nastala iz potrebe za boljim poznavanjem prošlosti naše zemlje i predstavljanjem historijskih znanja na stručan, pristupačan i zanimljiv način, posebno mladima.

"Vjerujem da se zemlja najbolje brani znanjem i istinom, a da je poznavanje historije vlastite zemlje jedan od temelja naše odgovornosti prema njoj“, poručila je Mastalić Košuta.

Kroz osam predavanja, koja će se održavati od oktobra 2026. do maja 2027. godine, ciklus će obuhvatiti razdoblja od antičkog doba do Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Prof. dr. Amra Šačić-Beća, u izlaganju „Kako je Rim promijenio prostor današnje Bosne i Hercegovine u prvim stoljećima naše ere?“, govorila je o Ilirima, Iliriku i raznolikosti domaćih zajednica. Naglasila je da su Rimljani dolaskom na prostor današnje Bosne i Hercegovine zatekli zajednice na različitim stepenima društvenog i privrednog razvoja, s vlastitim imenima i identitetima.

Posebnu pažnju posvetila je Daorsonu u Ošanićima kod Stoca, koji je predstavila kao jednu od najpoznatijih gradina i izuzetno svjedočanstvo najstarijih tragova urbanizma na tlu Bosne i Hercegovine. Govoreći o prvim tragovima pismenosti iz ilirskog perioda, ukazala je na upotrebu grčkog pisma i kovanje novca kod Daorsa. Razvijenost ove zajednice slikovito je približila poređenjem Daorsona, u kojem se kovao novac, s tadašnjim životom u šumovitim predjelima Britanije.

Profesorica je upozorila i na propadanje ovog dragocjenog lokaliteta. Prema njenim riječima, riječ je o naslijeđu kakvo se može pronaći na svega desetak mjesta na Mediteranu, koje zaslužuje međunarodnu afirmaciju i vrednovanje u okvirima UNESCO-ove liste svjetske baštine. Njeno izlaganje bilo je i apel nadležnim institucijama i široj javnosti da se arheološkom naslijeđu posveti veća pažnja te osiguraju njegova zaštita i očuvanje.

Osvrnula se i na značaj Delminiuma, Domavije i drugih središta te promjene koje je donijela rimska uprava: razvoj gradova, rudarstva i širenje latinske pismenosti. Kroz pisane spomenike, lična imena i nazive rijeka približila je tragove jezika i života domaćeg stanovništva, povezujući ih sa širim historijskim procesima.

Prof. dr. Salmedin Mesihović, u izlaganju „Baton Desitijatski“, predstavio je ustaničkog vođu iz zajednice Desitijata i društvene, ekonomske i političke okolnosti velikog ustanka protiv rimske vlasti. Među uzrocima nezadovoljstva domaćeg stanovništva izdvojio je porezna opterećenja, promjene u upravljanju rudnim bogatstvom i imovinskim odnosima te slabljenje domaće privrede usljed priliva robe iz drugih dijelova Rimskog carstva. Posebno je objasnio teškoće plaćanja poreza u novcu u zajednicama čija je privreda pretežno počivala na naturalnoj razmjeni.

Govoreći o Batonovoj ulozi i povezivanju ustanika s područja Dalmacije i Panonije, Mesihović je ustanički savez označio kao prvo iskustvo jedinstva različitih domaćih zajednica na ovom prostoru, okupljenih u zajedničkom otporu rimskoj vlasti. Osvrnuo se i na tok ustanka, pokušaje zauzimanja važnih rimskih središta te teške ljudske gubitke i posljedice sukoba. Povezujući vojne događaje s položajem stanovništva i privrednim promjenama, ponudio je šire razumijevanje uzroka i historijskog značaja Batonovog ustanka.

Moderator Adnan Muftarević svojim se stručnim osvrtima iz oblasti arheologije nadovezivao na izlaganja i dodatno obogatio razgovor. Povezujući predstavljene teme s materijalnim tragovima prošlosti, doprinio je njihovom jasnijem razumijevanju i približavanju publici.

Nakon izlaganja uslijedila je prigodna diskusija, tokom koje su posjetitelji postavljali pitanja i razgovarali s predavačima. Veliki odziv i učešće publike pokazali su interes za historiju Bosne i Hercegovine i značaj ovakvih susreta stručnjaka i javnosti.

Ciklus se nastavlja predavanjem o srednjovjekovnoj Bosni.