Vojni eksperti iz Beograda, Sarajeva i Zagreba: Rješenje za region - Srbija i BiH da zajedno uđu u NATO i EU

Hoće li Iran sada ubrzati svoj nuklearni program?

Ahatović: Sad je pitanje šta će Zapad ponuditi Iranu? Ukoliko se Washington sistemski posveti rješavanju iranskog problema i skine sankcije Teheranu onda će sve ove priče oko korupcije i političke destablizacije otići u drugi plan. Do Zapada je i do divljanja izraelskih lobističkih krugova. Mora se zaista pružiti ruka Iranu i to će onda dovesti do smirivanja situacije.

Kako će se svi ovi globalni sukobi odraziti na Balkan?

Radić: Srbija izdvaja preko 5 posto BDP-a na odbranu i to je više od mnogih NATO članica. Vučić je shvatio da nabavka oružja može biti vrlo koristan politički instrument. Šta on može ponuditi drugo svijetu? Ako želite pažnju Macrona onda kupite Rafale od Francuza.

Zašta se to Srbija sprema?

Radić: On ne mora da se sprema, nego ima interes da kupuje oružje. Imate utisak da Vučić kaže saradnicima da trebaju kupiti nešto od Nijemaca pa onda sjednu i gledaju šta da Kupe.

Ahatović: Lijepo bi bilo da je takva namjera Vučića, kako to vi pričate. Mislim da imamo ozbiljniji problem, posebno sa aspeta Bosne i Hercegovine. Da nije bilo vojnog jačanja Srbije Dodik bi morao prilagoditi svoju retoriku stranim uticajia. Po mom mišljenju, Srbija se naoružava kako bi mogla izazvati najviše problema što bi je učinilo najmoćnijom zemljom, tj. glavnim pregovaračem u očima međunarodne zajednice.

Radić: Razumijem kako to vi gledate, ali najveći broj vojnih sredstava Srbije nije iskoristiv za ovo što pričate. Srbija je pred vratima NATO-a. Beograd je od 2022. godine prekinuo sve vojne aktivnosti sa Rusijom. Srbija ima samo vježbe sa NATO-om. Sada trenutno ima vježbe sa Amerikancima. Rusko oružje, koje je naručeno 2021., nije ništa od toga stiglo, osim nekih minornih sistema.

Činjenica je da je Vulin u nekoliko navrata, tokom posjete Banjaluci, govori kako se Srbija naoružava da može braniti sve Srbe u regiji?

Radić: To je za medije, hajde da razlikujemo šta je realnost. Vulin je figura zadužena za dimne bombe. Vučiću je bitnije da pridobije centre moći na Zapadu.

Bilo je informacija iz vrha Hrvatske, kad je Dodik pokrenuo secesionističke poteze, da moraju biti spremni za nemile scene u BiH i zaštitu bh. Hrvata?

Tabak: Hrvatska je tu u jednoj dosta neugodnoj situaciji i čini mi se da se većina politike trudi ne miješati u lokalne teme. Kad NATO planira to planira i Hrvatska, isto je tako i sa EU. Nije nikava tajna da regionala nestabilnost zrači iz službenog Beograda, potezi srbijanske vlasti nisu nikom od pomoći. Sve te razne demonstracije sjedenja na nekoliko stolica, davanje nekretnine zetu Trumpa i sve to u trenutku kad se NATO unutar sebe lomi neće promijeniti činjenicu da Srbija mora uskladiti svoju vanjsku politiku sa Zapadom.

Do kada će Srbija biti "vojno neutralna"?

Tabak: O kojoj neutralnosti se prič? Nije to samo priča, nego da vas i okolina tako doživljava. Švicarsku svi doživljavaju neutralnom.

Ahatović: Mislim da Srbija nije neutralan, vidimo šta se dešavalo na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. To što imamo konstantna protivljenja u Banjaluci i Beogradu da se pristupi NATO-u dovoljno govori da nije vojno neutralna.

Radić: Srbija je do vrata NATO, ali nije zatražila članstvo. To je problem vlasti koja je manipulisala tim antiNATO sentimentom. Ali se to lako promijeni. Pogledajte Crnu Goru koja i dalje ne dovodi u pitanje NATO članstvo iako su sada na vlasti osobe povezna sa (srpskim) nacionalizmom.

Ahatović: Volio bih stvarno da je tako i da Srbija nema skrivenih motiva prema mojoj zemlji BiH. Volio bih da nam dopusti da se i mi naoružavamo i da preko ovdašnjih struktura dopuste da naše oružane snage više ne zaostaju najviše u region. Isto tako i Zagreb da uradi.

Radić: Rješenje je, to ste i sami rekli, u ulasku Srbije i BiH u euroatlantske interacije. Politika koja ovo prepozna riješit će konflikt.

Sporazum Albanije, Kosova i Hrvatske s jedne strane i Srbije i Mađarske na drugoj - da li su to novi vojni savezi?

Tabak: Iz Hrvatske nema nikakvih problema da bilo ko sarađuje sa Mađarskom ili drugim partnerima, kao što nemamo problem sa postizanjem usaglašenih ciljeva u NATO-u. Trebalo bi u jednom momentu početi sagledavati stvari ozbiljno, vidjeti da ulazak u EU nije samo političko pitanje, nego je još teže funkcionisati u samoj Uniji.

Radić: U Srbiji je saradnja Hrvatske sa albanskim elementom doživljena kao provokacija, stare su to priče i velike su emocije. Onda je saradnja sa Mađarskom iskorištena za medijski momenat. Oba dokumenta nemaju traumatične posljedice po region, ali je bilo potrebno da se stanje usije.

Ahatović: Mislim da BiH ovdje kaska. Tzv. Bečki sporazum je ograničio kvantitet, ali ne i kvalitet naoružanja. Srbija je otišla najdalje, a BiH kaska za svima. Smatram da Hrvatska može mnogo pomoći Srbiji i BiH kad je u pitanju NATO. Bilo bi možda zanimljivo vidjeti vojni sporazum između Srbije, BiH i Hrvatske.

Radić: To je JNA (smijeh).

Obavezan vojni rok?

Tabak: Iz Srbije se čulo da se uvodi ta stvar zbog Hrvatske, a mi to još nismo uradili. Tek prave rasprave idu.

Radić: Vučić je još 2017. spomenuo tu ideju. Naš problem je što nema dovoljno vojnih obveznika. Sad je to otišlo u domen dnevne politike. Posebno je problem i sada kad su krenuli protesti, teško je očekivati uvođenje vojnog roka. Mislim da to za sad nije ostvarivo.

Ahatović: Mi dok se u BiH dogovorimo gdje bi regruti služili rok Hrvatska i Srbija bi odustale od te ideje. Ovo je preskupo za sve zemlje u regionu. Mislim da 140 miliona eura je planirano samo za prve regrute u Hrvatskoj, dakle to je ogroman trošak.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad