Novi slučaj vršnjačkog nasilja u osnovnoj školi u Sarajevu izazvao je zgražanje javnosti. Nož u školi povod je za zapitati se koliko su odgojno-obrazovne ustanove sigurne, ali i gdje smo došli kao društvo, kada i oni najmlađi vide nasilje kao rješenje.
Osnovnoškolac je nožem nasrnuo na kolegu iz razreda i zbo ga u rame. Učenik koji je pokušao smiriti druga također je povrijeđen. Maloljetni napadač se sada tereti za pokušaj ubistva, ali i nanošenje lakših tjelesnih povreda. Informacije šture, jer je riječ o maloljetnicima. Ministarstvo najavljuje određene mjere.
“Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo ističu da će u fokusu njihovih narednih aktivnosti biti briga da psihološka podrška u suočavanju sa stresnom situacijom bude dostupna svim učenicima i prosvjetnim radnicima, ali i ispitivanje primjene postojećih sigurnosnih protokola u školi”, saopšteno je iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Od škole zahtijevaju informacije o tome da li su sigurnosne provjere bile na nivou. Međutim vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija nisu novost. Podaci MUP-a KS pokazuju da su tokom 2023. godine 53 maloljetnika izvršila krivično djelo, a u Federaciji čak 251. Maloljetnici nakon izvršenja snose odgovornost i kazne prema Zakonu. Struka naglašava da bi bilo preče baviti se prevencijom.
“Represija neće… ona će trenutno djelovati prema onome prema kome je poduzeta, a šta je dugoročno? To je ta prevencija, i taj rad, taj razgovor sa svima, gdje svi trebaju biti uključeni i brinuti se o tome”, kaže Eneid Hasanović iz Odjela za saradnju sa EUROPOLOM.
Psihologinja Alma Mahmutović Katica ističe kako je vršnjačko nasilje evoluiralo u odnosu na ranija vremena.
“Kako je to nekada prije bilo, bilo je zadirkivanje – debeljuško, ćoravko i tako dalje, a sada se to vrši u smislu teških tjelesnih povreda, psiholoških fizičkih nasilja, čak seksualnih uznemiravanja, a to znaju da i snimaju”, dodaje.
Razlog evoluiranja maloljetničke delikvencije stručnjaci vide u dubokoj krizi društva. Kulturu nasilja izazivaju porodični odnosi, neriješena egzistencijalna pitanja, pop kultura koja slavi nasilje, medijska senzacionalizacija nasilja. Veliki problem stvara tolerancija nasilja.
“Mi smo okruženi određenim nasilnim obrascima i usvajamo ih kao da su dio vredonosnog sistema društva. U strukturalnom smislu potrebno je da svi odgovorni u svakom segmentu našeg društva shvate da se problemi rješavaju, dugoročnijim strategijama, ozbiljnijim strategijama, jer kao što sam i rekla nasilje se uvuklo u svaki segment društva pa čak i do one obične, trivijalne, svakodnevne komunikacije. Stil razgovora, stil rješavanja problema”, kaže sociologinja Sarina Bakić.
Prvenstveno odgovornost za devijatna ponašanja maloljetnika i nasilje snose roditelji. Edukaciju naši sagovornici smatraju neophodnom, kao i razvoj empatije i socijalne inteligencije. Posebno zbog ekspanzije rijalitija i života na društvenim mrežama.
“Danas nažalost nema puno roditelja vremena za svoju djecu, nekako su čak poprilično i nezainteresirani da vode te dijaloge i nekako ih prepuštaju da se oni često sami odgajaju. Svaki roditelj treba pratiti koliko vremena njegovo dijete provoi na internetu, čime se to dijete bavi, kojim sadžajem se njegovo dijete bavi prepoznavati njegove emocionalne i socijalne vještine”, ističe Alma Mahmutović Katica.
Naglasile su sagovornice i da pričati o problemu vršnjačkog nasilja treba i bez lošeg povoda, kao što je ovaj posljednji. Roditeljska kontrola, ali i edukacija svih generacija su ključ rješavanja problema. Da ne bismo opet uzroke pronalazili nakon što posljedica bude kobna.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!