Za grijanje stana od 40 m2 Zeničani plaćaju do 194 KM: "Politika se umiješala, niko ne vodi računa o malom čovjeku"

Reporterka N1 Dragica Pejaković javila se iz Zenice, gdje je razgovarala s građanima i Samirom Lemešom o posljedicama poskupljenja, budućnosti sistema centralnog grijanja i mogućim alternativnim rješenjima.

Stan od 40 kvadrata: Račun raste sa 144 na 194 KM

Na trećoj hitnoj sjednici Gradskog vijeća Zenice usvojena je odluka o povećanju cijene centralnog grijanja za 106 posto. Tu cijenu plaćat će privredni subjekti, dok će građani, zahvaljujući gradskim subvencijama, plaćati 35 posto više.

Grad Zenica će do kraja godine za subvencioniranje grijanja izdvojiti više od tri miliona KM.

Reporterka N1 pojasnila je šta to konkretno znači za kućne budžete:

"Za stan od 40 kvadratnih metara račun za centralno grijanje do sada je iznosio približno 144 KM, dok će prema novom obračunu iznositi oko 194 KM. Riječ je o povećanju od približno 50 KM, a vlasnici većih stanova suočit će se i s većim računima."

Građani su nezadovoljstvo iskazali i protestima ispred zgrade u kojoj je održavana sjednica Gradskog vijeća. Osim zbog poskupljenja, ogorčeni su i zbog neizvjesnosti u vezi s isporukom grijanja, na čiji kvalitet se već dugo žale.

👉 Gradsko vijeće Zenice usvojilo odluku: Grijanje poskupljuje za 35 posto do kraja godine, ostatak plaća Grad

Građani ogorčeni: Sve više razmišljaju o isključenju grijanja

Anketirani građani Zenice poručuju da su novi troškovi veliki udar na njihove kućne budžete, posebno za penzionere. Žale se i na česte prekide grijanja, politička prepucavanja i činjenicu da se problemi godinama ne rješavaju.

Pojedini građani već su isključili centralno grijanje, dok drugi, nakon novog poskupljenja, razmišljaju da učine isto.

Prije približno 15 godina centralno grijanje u Zenici koristilo je oko 17.000 domaćinstava, dok ih danas ima nešto manje od 12.000.

Taj broj godinama opada, a postoji bojazan da će se trend nastaviti nakon novih cijena.

Javno preduzeće Grijanje zaduženo je da u roku od 15 dana omogući građanima podnošenje zahtjeva za isključenje s ovog sistema.

Na sjednici se raspravljalo i o kreditnom zaduženju Grada Zenice od 50 miliona KM radi unapređenja usluge centralnog grijanja, ali taj kredit još nije usvojen.

Koliko će građani plaćati grijanje od Nove godine, zasad nije poznato jer se donesena odluka odnosi samo na period do kraja 2026. godine.

Lemeš upozorava: "Javno preduzeće Grijanje ide u stečaj"

Stečaj Željezare i gubitak visokopećnog i koksnog plina doveli su do toga da se za proizvodnju toplinske energije koristi samo zemni plin.

Prema navodima Javnog preduzeća Grijanje, zemni plin čini 70 posto ukupnih troškova i mora se uvoziti.

Samir Lemeš smatra da je sada najvažnije pronaći dugoročno rješenje, umjesto nastavljanja rasprava o krivcima za nastalu situaciju.

"Sad bi se moglo jako dugo pričati o uzrocima i krivcima za ovo stanje. Međutim, nema smisla, nema svrhe, to neće riješiti problem. Trebamo tražiti rješenja", rekao je Lemeš za N1.

Upozorio je da odluka o omogućavanju isključenja građana sa sistema centralnog grijanja, iako opravdana iz perspektive korisnika, može imati ozbiljne posljedice po samo preduzeće.

"Ono što će se sigurno desiti je da ove subvencije koje imamo do Nove godine možda će se nastaviti poslije Nove godine, ali odluka koju je Vijeće donijelo da građanima da rok od petnaest dana da se isključe sa sistema grijanja, što je pravedno u smislu da građani nisu krivi što je došlo do tolikog poskupljenja. To će sigurno dovesti do gašenja Javnog preduzeća Grijanje, znači toplana u stečaju. Javno preduzeće Grijanje ide u stečaj. Što ćemo onda?", upozorio je.

👉 Ko je odgovoran za hladne radijatore u Zenici? "Doveli su nas pred svršen čin, ne mogu predlagati iznose kao na pijaci"

"Opet ćemo imati zagađenje zraka"

Prema Lemeševim riječima, gašenje centralnog grijanja moglo bi dovesti do toga da se građani ponovo okrenu individualnim načinima zagrijavanja svojih domova.

"Onda ćemo biti u situaciji da građani prelaze ili na grijanje na struju ili povratak ponovno na sagorijevanje drva i uglja. Opet ćemo imati zagađenje zraka, što znači da nikako nije dobro", istakao je.

Posebno je kritikovao političke sukobe za koje smatra da dodatno otežavaju pronalazak rješenja.

"Problem je dodatni u tome što se u sve to umiješala politika. Grad koristi priliku da ošteti budžet kantona odlukom da se subvencije daju samo fizičkim licima, a da pravna lica imaju povećanje od sto šest posto. To je direktni udar na budžet kantona i to je ustvari posljedica animoziteta na relaciji Grad – kanton", rekao je Lemeš.

Kritike Vladi FBiH: "Mogla je spriječiti ovu situaciju"

Lemeš je dio odgovornosti pripisao i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

"Dodatno imamo i Vladu Federacije koja je napravila grešku što nije otkupila Željezaru od ArcelorMittala, tako da je došlo do stečaja toplane, stečaja Nove željezare. Mi ne bismo bili u ovoj situaciji da je Vlada Federacije to uradila", smatra Lemeš.

Naglasio je da federalne vlasti i sada imaju mogućnost pomoći Zenici.

"Međutim, Vlada Federacije ima priliku sada da pomogne. Znači, ne mora Grad samo da snosi te troškove, jer Vlada Federacije kao sukrivac to može i treba da podnese dio tog tereta i da obezbijedi sredstva za prelazak na kvalitetnija rješenja, na trajna održiva rješenja", poručio je.

Kako je istakao, Zenica se mora prilagoditi činjenici da industrijske proizvodnje kakva je nekada postojala više neće biti.

Univerzitet ponudio projektni zadatak, Lemeš tvrdi da Grad ne želi takvo rješenje

Lemeš je naveo da je Univerzitet u Zenici besplatno izradio projektni zadatak za Grad kako bi se raspisao javni poziv za izradu studije koja bi pokazala najbolja tehnička rješenja za budućnost grijanja.

"Univerzitet u Zenici je dao projektni zadatak, besplatno je za Grad napravio projektni zadatak da se raspiše javni poziv za izradu studije koja bi pokazala koja su to najbolja tehnička rješenja. Međutim, Grad to ne želi", kazao je.

Reporterka N1 podsjetila je da su iz Javnog preduzeća Grijanje ranije naveli da trenutno ne postoji alternativa postojećem načinu zagrijavanja.

Lemeš, međutim, tvrdi suprotno.

"Alternative uvijek postoje. Treba pogledati kako su to drugi riješili", poručio je.

Prema njegovim saznanjima, Grad razmatra decentralizaciju sistema grijanja, odnosno izgradnju desetak manjih kotlovnica po gradskim naseljima koje bi također koristile zemni plin.

"To jeste jedno od rješenja, ali zašto ne pogledamo kako su to drugi uradili?", upitao je.

Kao primjer naveo je nizozemski grad Haarlem, gdje su nekadašnja rudarska okna iskorištena za sisteme grijanja i hlađenja.

"Znači, oni su te rudarske jame dubine tristo do šesto metara iskoristili da naprave toplotne pumpe i da imaju jeftin geotermalni izvor energije", objasnio je.

Koliko je sigurno oslanjati se na uvozni plin?

Govoreći o budućnosti sistema koji se oslanja na uvozni zemni plin, Lemeš je upozorio na geopolitičke rizike.

"To je neizvjesno. Vi kod uvoza zemnog plina uvijek zavisite od geopolitičke situacije. Da li će Evropska unija i dalje da kupuje plin od Rusije? Da li će se izgraditi Južni tok pa da kupujemo još skuplji američki plin? Da li će se praviti novi plinovodi pa da uvozimo plin iz Azerbejdžana?", naveo je.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina nema značajnijeg utjecaja na takve odluke.

"To su geopolitička pitanja na koja mi kao mala zemlja nemamo nikakvog utjecaja i mi možemo samo trpiti posljedice, kao što i trpimo sada", rekao je.

"Mi samo kupujemo vrijeme i odlažemo"

Lemeš smatra da je dekarbonizacija nužna, ali da Bosna i Hercegovina, kao ni Evropa, ne ulaže dovoljno u energetsku tranziciju.

"Dekarbonizacija je nužna. Evo, pogledajte, mi imamo sada smanjen vodostaj rijeka upravo zbog klimatskih promjena, klimatske krize. Mi ne radimo dovoljno. Mi samo kupujemo vrijeme i odlažemo", kazao je.

Upozorio je da se zbog nedovoljnog ulaganja u nove tehnologije, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost nastavlja zavisnost od fosilnih goriva.

Posebno se osvrnuo na stanje rudnika u Bosni i Hercegovini.

"Tim rudnicima je loše upravljano. Umjesto da proizvode kvalitetan ugalj, oni su proizvodili više jalovine nego uglja. Izvozili smo onaj kvalitetni ugalj, mi izvozimo u Srbiju, a sada je Bosna i Hercegovina u situaciji da zatvara rudnike, a da uvozi ugalj za proizvodnju energije", rekao je Lemeš.

"Niko ne vodi računa o malom čovjeku"

Na kraju razgovora Lemeš je uputio oštre kritike načinu upravljanja državom i odnosu vlasti prema građanima.

"Jako loše se upravlja državom. Ovako ovo zaista više ne može. Ja ne znam do kad će ljudi da biraju iste ljude i da ponovo biraju istu vlast kad vide da nas ta vlast samo vodi nazad, a nikako naprijed", poručio je.

Posebno je naglasio položaj socijalno ugroženih građana.

"I niko ne vodi računa o malom čovjeku, o siromašnim ljudima. Svi vode računa samo o sebi, tako da ne znam, imamo vlast kakvu zaslužujemo. Ljudi su pokazali na izborima što žele. Očito da ne žele promjene", zaključio je Samir Lemeš.