Ruski utjecaj u regiji Zapadnog Balkana se na geopolitičkom planu često spominje u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, čija godišnjica je na pomolu. Ova tema nerijetko puni redove tekstova stranih medija, koji se bave međunarodnom politikom, a najnoviji u nizu članaka na ovu temu Zapadni Balkan je označio kao “drugo ratište” Moskve, koja nastoji da podstakne napetosti u ovom području. CNBC analizira ovaj utjecaj i ulogu zapadnih igrača, prvenstveno Europske unije i Sjedinjenih Država, ističući kako je pristupanje zemalja regije EU “najmoćnije oruđe” Zapada u stabilizaciji Zapadnog Balkana.

Zapadni Balkan, skupina od šest zemalja za koje su zvaničnici Europske unije više puta rekli da pripadaju europskoj porodici, sastoji se od Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a obećanje pristupanja ove regije EU smatra se najmoćnijim oruđem Zapada za stabilizaciju i integraciju regije, navodi se u tekstu.

Autor Sam Meredith, dopisnik iz Londona koji pokriva međunarodnu politiku, navodi kako se zabrinutost zbog uticaja Rusije u ovoj regiji, koja je još uvijek obilježena etničkim ratovima 1990-ih, pojačala nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

Ističe kako je i NATO zabilježio kibernetičke napade, dezinformiranje, zastrašivanje i druge destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu u proteklih 12 mjeseci, što je samo dodatak stalnim regionalnim napetostima, posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.

Meredith je citirao predsjednika Sjeverne Makedonije Stevu Pendarovskog, odnosno njegov govor na nedavno održanom forumu u Davosu, gdje je rekao da vjeruje kako je regija Zapadnog Balkana “slaba tačka” europske sigurnosne arhitekture.

“Moja procjena je da je, ako će Rusija nekako pokušati skrenuti pozornost Zapada s Ukrajine, koja je naravno scena glavnog ratišta i propagande, regija Zapadnog Balkana tome sklonija nego Baltik. Dakle, trebali bismo voditi računa o tome”, rekao je Pendarovski prošlog mjeseca.

‘Drugo bojno polje za Rusiju’

U tekstu se dalje ističe kako Rusija zamjera zemljama Zapadnog Balkana težnje za integracijom u EU i NATO, a Kremlj se optužuje da radi na iskorištavanju etničkih i vjerskih razlika kako bi potkopao te napore.

S druge strane, Moskva, koja već dugo njeguje veze sa Srbijom i drugim saveznicima, odbacila je tvrdnje da nastoji posijati haos diljem regije.

Adnan Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan pri organizaciji European Stability Initiative, rekao je da se slaže s Pendarovskim i njegovoj sigurnosnoj procjeni regije dok traje rat u Ukrajini.

“Razlog zašto bih se složio je taj što, kao i u Rusiji, na Zapadnom Balkanu postoji politička vizija koja nije u skladu s trenutnim oblikom njenih granica”, rekao je Ćerimagić za CNBC.

On je dodao da ruski rat u Ukrajini daje jasnu priliku Europi da učvrsti stabilnost na Zapadnom Balkanu. Rekao je da bi blok mogao iskoristiti ovaj trenutak dajući konkretnu ponudu zemljama, dajući im priliku da se pridruže bloku do 2027. ili 2030., ako provedu neophodne reforme.

“Mislim da će, ako žele sklopiti posao, morati pojačati ponudu prema regiji”, rekao je Ćerimagić.

EU zvaničnici još jednom su pokušali potvrditi važnost uključivanja Zapadnog Balkana u blok od početka ruske invazije na Ukrajinu, a regionalni čelnici pohvalili su ovaj razvoj događaja krajem prošle godine. Na samitu EU-Zapadni Balkan početkom decembra, koji je prvi put održan u jednoj balkanskoj zemlji, blok je naglasio svoju “punu i nedvosmislenu predanost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Europskoj uniji”.

‘Zapadni Balkan nije i neće postati ratna zona’

Peter Stano, glavni glasnogovornik EU za vanjske poslove, rekao je da u potpunosti odbacuje kritike da EU nije učinila dovoljno da podrži pridruživanje Zapadnog Balkana bloku.

“Činjenica da su u procesu pristupanja znači da su svakim danom sve bliže i više integrirane s EU na temelju svojih napora u provedbi reformi i uz značajnu pomoć EU”, rekao je Stano.

Upitan o trenutnoj sigurnosnoj situaciji u regiji, Stano je odgovorio da je to “više pitanje stabilnosti nego sigurnosti kao takve”.

“To nije ratna zona i neće postati ratna zona iz dva razloga. Neke zemlje u regiji već su članice NATO-a, a u drugima imamo misije EU (vojne i civilne) i sve su one u procesu pristupanja EU”, naglasio je Stano.

On smatra kako ove činjenice pružaju dovoljno preventiivnih mjera zaštite od izbijanja bilo kakvog sukoba.

“Sigurno je da je Zapadni Balkan drugo bojno polje za Rusiju u smislu stranog uplitanja i manipulacije informacijama. Bilo je i prije, ali nakon Ukrajine to se intenziviralo u smislu sveukupnog uplitanja, uključujući kibernetičke napade, i pokušaja potkopavanja stabilnosti jer Putin ne želi da se oni približe EU, rekao je Stano.

Budućnost Zapadnog Balkana je unutar EU

S druge strane, iz NATO-a je poručeno da je Strateški koncept skupine, koji je odobren na samitu u Madridu u junu prošle godine, ponovno potvrdio stratešku važnost Zapadnog Balkana za vojni savez.

“Jasno je da ruska invazija na Ukrajinu utječe na stabilnost naših ranjivih partnera i izlaže ih većem riziku malignog utjecaja”, rekao je dužnosnik NATO-a za CNBC, čije ime nije navedeno, dodavši:

“Nastavit ćemo raditi zajedno na očuvanju stabilnosti i poduprijeti reforme i otpornost u regiji, jer su sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu važni za NATO i za mir i stabilnost u Europi”.

Pendarovski je u svom govoru prošlog mjeseca opisao SAD kao “ključnog igrača” u pružanju podrške zemljama Zapadnog Balkana.

U odgovoru na zahtjev za komentarom, glasnogovornik State Departmenta rekao je za CNBC da je Washington i dalje duboko angažiran u regiji, opisujući budućnost Zapadnog Balkana kao “potpuno unutar EU”.

“Ne smijemo dopustiti da ruska vlada koristi svoj rat po izboru kako bi kočila napredak zemalja Zapadnog Balkana”, rekao je glasnogovornik.

Također je istaknuto kako je “ruski rat razjasnio koliko je nužan naš rad da pomognemo svim zemljama Zapadnog Balkana da u potpunosti unaprijede demokratske reforme i konsolidaciju nužnu za postizanje njihovih težnji integracije u europske i euroatlantske institucije”.