Svečani prijem povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Vijećnici organizirali su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović.

Željko Komšić je u svom govoru istaknuo da dvadeset i peti novembar nije ništa drugo nego rodno mjesto 1. marta.

“Prije nego što kažem nekoliko rečenica o samom povodu našeg večerašnjeg okupljanja želim da pozdravim sve prisutne, a naročito – pripadnike Gorske službe spašavanja i pripadnike Federalne uprave civilne zaštite, te sportiste Ismaila Barlova i Lejlu Njemčević, koji su ovdje večeras sa nama. Svakako, pozdrav i sve čestitke košarkaškoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine!”, kazao je na samom početku.

Nacističke okupacije

Potom je nastavio:

“Dvadeset i petog novembra 1943. godine, u uslovima nacističke okupacije i kvislinškog terora, građani i narodi Bosne i Hercegovine predvođeni Narodnooslobodilačkim pokretom, kojeg su sačinjavale različite grupe demokratski orijentiranog građanstva uspjeli su da obnove državnost Bosne i Hercegovine.

Bio je to istorijski uspjeh kojeg nisu imali sreću doživjeti mnogi koji su pali u borbi protiv okupatora i izdajnika, kao ni oni koji su u decenijama koje su prethodile tome, davali značajan doprinos očuvanju ideje Bosne i Hercegovine kao nezavisne i samostalne države, kroz političku borbu za autonomiju Bosne i Hercegovine”.

Komšić je kazao kako će siugrno zapuhati i neke nove geopolitičke bure.

“Njihove snove o autonomnom statusu Bosne i Hercegovine, kako u odnosu na carstva sa Istoka i carstva sa Zapada, tako i u odnosu na politički Beograd i politički Zagreb, ispunili su borci Narodnooslobodilačkog pokreta tako što su ZAVNOBiH-om konstituisali Republiku, sa Sarajevom kao njenim glavnim gradom.

Istorijski iskorak koji je time načinjen nije samo bio ispunjenje ideje o autonomnom poloẓ̌aju Bosne i Hercegovine, nego i zalog za budućnost te putokaz na putu ka nezavisnosti i suverenosti.

Dvadeset i peti novembar nije ništa drugo nego rodno mjesto 1. marta. To su temelji državnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Iako se nekada čini i možda, prečesto, otvara dilema oko toga jesu li ti temelji dovoljni za opstanak i napredak Bosne i Hercegovine, danas u ovom svečanom času valja istaći da su mnoga carstva, države i paradržave nestale, a da je Bosna i Hercegovina opstala!”, kazao je Komšić.

Geopolitičke bure

Naveo je i kako BiH nisu otpuhale brojne geopolitičke bure.

“Nju nisu otpuhale brojne geopolitičke bure upravo zbog temelja koji čine njen okvir. Stoga moramo više cijeniti ono što imamo, jer ništa od onoga što imamo nije slučajno.

Zapuhati će sigurno i neke nove geopolitičke bure, a mi koji ovu državu volimo, ili generacije koje dolaze iza nas, imat ćemo kakvo takvo sklonište.

Od nas ovisi hoćemo li ga, kako i na koji način, na svojim temeljima, uvrditi za ono što budućnost nosi.”, kazao je.

Na kraju svog govora istaknuo je:

“Ne možemo i ne trebamo očekivati da bilo ko drugi, osim nas ovdje, utvrđuje i popravlja državni okvir koji posjedujemo.

Mi moramo biti ti koji će jačati noseće stubove naše državnosti u osvit izazova koji nas sigurno neće zaobići.

Cijeneći ono što imamo uz svijest o realnosti u kojoj živimo, uvjeren sam da ćemo nastaviti misliti ideju Bosne i Hercegovine na način da nikada nećemo odustati od toga da ova zemlja treba biti država svih njenih građana; da ćemo nastaviti sa borbom za tu ne decenijsku, nego višestoljetnu ideju.

Građani Bosne i Hercegovine danas pred evropskim sudovima nose istu onu zastavu slobode koju su nosili partizani 1943., i koju su nosili borci Armije Republike BiH i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine. I sama ta borba ponovo je, takva, rekao bih partizanska.

Mi nemamo nikakve fondove, niti vreće s novcem kojima se pravda kupuje, iako bismo ih u svijetu kakav jeste, morali i mi imati. Mi nemamo ništa od one političke pokvarenosti i neprincipijelnosti koja svaki moral podređuje interesu, iako bismo je u svijetu kakav jeste, i mi morali imati.

Uopće uzevši, kao građani koji žele normalnu državu, imamo veoma malo toga što nas čini jakima, ali u to sam uvjeren, kako god završili neki procesi u kojima se mogućnost Bosne i Hercegovine kao normalne građanske države dovodi pod znak pitanja, uvijek će biti neko ko će borbu do konačne pobjede nastavljati.

Na kraju, želim istaći i to da će svaka buduća borba za Bosnu i Hercegovinu ovisiti o tome koliko sopstvene snage i znanja prikupimo. Bosna i Hercegovina može biti ponosna na ljude koje je u proteklih 81 godinu od ZAVNOBiH-a iznjedrila. Ti ljudi su svojom snagom i stečenim znanjem sačuvali državni okvir koji posjedujemo.

Poruka onima koji negiraju državnost

I još jedna poruka. Poruka onima koji negiraju državnost, ali i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Sve vam je uzalud!

Ova zemlja je 25. novembra 1943., poslije nekoliko stoljeća, obnovila svoju državnost. 1.marta 1992. stekla je svoju nezavisnost. Stoljećima su je gazili, palili, uništavali, razarali, i zemlju i naš način života, ali nisu uspjeli.

Nekada se činilo da su nam nanijeli nepopravljivu štetu. Izgledalo je da se svaka generacija naših ljudi, bar jednom u životu, mora sudariti sa zlom i da nema drugog izbora nego mu se suprostaviti svim silama.

Nema nikakve sumnje, kako stvari sada stoje, da će i dalje pokušavati, kako naši neprijatelji tako i naši lažni prijatelji.

Naša zemlja će, u svijetu kakav nastaje, biti izložena pritiscima i izazovima, lomiće nas, tražiće od nas da povijemo kičmu, ucjenjivat će nas oholo i bahato, koristiće sve što mogu samo da nas podijele, ali mi od svoje državnosti i nezavisnosti odustati nećemo. Nema odustajanja od Bosne i Hercegovine! Neka nam živi naša jedina, naša Bosna i Hercegovina!”, zaključio je Komšić.