Razgovori bh. političara sa međunarodnim predstavnicima o izbornim reformama završili su bez značajnijih rezultata. Gostujući u Novom danu na N1, profesor i akademik Miodrag Živanović komentarisao je aktuelnu političku situaciju.

Je li samo prisustvo stranaca dovlojno da se nađu rješenja za izborni proces u BiH?

“Ja mislim da je bilo kakva intervencija sa strane iz bilo koje države nešto što ne može riješiti naše probleme, najbolje bi bilo da se to prepusti ovdašnjim ljudima. Ta rješenja postoje bez upliva ovih stranaca koji i uz najbolju volju uvijek daju manje nego naši domaći kadrovi. To je trebalo raditi preko institucija. Pomenuo bih jedan primjer, najsavremeniji domaći dokument jeste deklaracija drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a donesena u Sanskom Mostu. Drugo zasjedanje je donijelo deklaraciju o ljudskim pravima što je najsavremeniji dokument koji imamo, savremeniji i od Daytona. Taj dokument je bio zaboravljen i u bivšem režimu. Nas nekoliko ljudi, pet ljudi u BiH, mi smo našli taj dokument izgažen na podu Muzeja revolucije u Sarajevu 1989. godine. Prvi ga je pronašao profesor Zdravko Grebo koji više nije sa nama, jedva smo ga prekucali. Pokušali smo da neke od tih vrijednosti pretočimo u buduća vremena, naravno nismo uspjeli.
U toj je deklaraciji je još tokom II svjetskog rata utvrđeno čija je BiH. I tamo piše da je to država Srba, Hrvata i Muslimana i svih građana koji u njoj žive tu je već bilo pomireno građansko i etničko.” kazao je Živanović.

Šta je danas BiH?

U stvarnosti nigdje nije utvrđeno šta je BiH, čija je, da li je država konstituvnih naroda ili i onih ostalih? Dio podanika je nazvan tim terminom ostali. To nigdje na svijetu nema da vlasti dio svojih podanika proglašavaju ostalim, to je morbidno. Trebalo bi riješiti taj problem kompromisa i susreta, onog tkanja koje bi svi u ovoj zemlji trebali zajedno da pletemo.
Da bi smo mogli govoriti o izbornim zakonima i budućnosti. U BiH je sve puta tri, i ono dobro i ono loše. Mi imamo tri populizma. Bh. društvo je vraćeno u deseti vijek pretprošlog milenija. Mi treba da se primaknemo sadašnjem vremenu. Populisti smatraju, nešto što je sasvim vanzemaljski, čelnici ova naša tri populizma smatraju da su prvo nastali narodi, pa onda ljudi. To je nešto što je nevjerovatno, mi smo prvo ljudi, pa pripadnici ove ili one etničke zajednice, pa smo onda Eskimi ili Indonežani. Sve institucije našeg sistema, za koje se uvijek pitamo zašto ne rade, su zapravo Domovi naroda. To nisu institucije sistema. Uzmemo Predsjedništvo, pokazuje se da je to jedna karikatura od organa, koja bi trebala imati izvršni karakter, ona je Dom naroda. Mi nemamo ni Vladu, ni Vijeće ministara koje bi trebalo igrati ulogu Vlade ali to je takođe Dom naroda.

O sukobima u BiH, da li su mogući?

Čega se možemo plašiti? Možemo se plašiti svega, ljudi su u našem društvu decenijama u stanju očajanja i apsolutnog odsustva nade, naši mladi decenijama odlaze. Zbog nedostatka nade. Odlaze mladi bračni parovi sa djecom predškolskog uzrasta da bi svoju djecu isčupali iz kandži srednjevijekovnog obrazovanja. Možemo li barem iz postojećeg Ustava izbrisati odredbe poput onih da sa devet glasova u Domu naroda možete postati šef države. Možemo li napraviti funkcionisanje svih institucija sistema?
Ja sam to karikaturalno objasnio.
Na klupama ispod zgrade Tužilaštva BiH svaku večer se dogovoraju oni koji hoće da unište ovu našu lijepu BiH. A oni to gledaju i smiju se.
Svi tjeraju sprdnju po svijetu kada se pojave ova naša trojica. Šta će nam tri šefa države? Ako treba nešto riješavati oko statusnih pitanja naroda koji ovdje žive to treba riješavati u Domovima naroda. Zašto ne bi imali jednog šefa države, pa da se rotiraju.
Mi smo prvo ljudi, pa pripadnici naroda!

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad