Alzheimerova bolest mogla bi se zaustavljati prije prvih simptoma? Naučnici testiraju dva spoja

Ali šta tačno kognitivno zdrava osoba koja ima pozitivan test treba da uradi nije jasno, jer još nije dokazano da lijekovi efikasno sprječavaju ovo neurodegenerativno stanje. Sada, savezna Agencija za napredne istraživačke projekte u zdravstvu (ARPA-H), čija je misija finansiranje smjelih, inovativnih biomedicinskih istraživanja, ulaže 41 milion dolara u prenamjenu lijekova odobrenih za druga stanja i prirodnih proizvoda poput dodataka prehrani za sprječavanje Alzheimerove bolesti.

Finansiranje će usmjeriti laboratorijski rad tima koji predvodi genetičar sa Univerziteta Harvard, Rudolph Tanzi, na klinička ispitivanja različitih kombinacija prirodnih proizvoda i postojećih lijekova kod ljudi koji imaju krvne markere Alzheimerove bolesti, ali nemaju simptome. Brzo pronalaženje nečega što bi moglo usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti, čak i malo, dok kliničke studije o novim farmaceutskim proizvodima napreduju, "dalo bi nam šansu za borbu", kaže Tanzi.

Kenneth Kosik, neuroznanstvenik sa Univerziteta Kalifornije u Santa Barbari, kaže da je „veoma vrijedno“ testirati postojeća jedinjenja kao što to radi Tanzijev tim. „Isprobavaju stvari koje su relativno jeftine i izvode nekoliko udaraca na gol.“

Zašto naučnici sve više pažnje posvećuju ranom otkrivanju bolesti?

Dok se istraživači mučili da pronađu bilo šta što može preokrenuti već uspostavljenu Alzheimerovu bolest, cilj je postao rani tretman u njenom napredovanju. Dva antitijela koja ciljaju na nakupljanje štetnog proteina u mozgu, amiloida, nedavno su odobrena za pomoć ljudima s ranim simptomima Alzheimerove bolesti i sada se testiraju na asimptomatskim osobama. Međutim, ona su skupa, imaju zabrinjavajuće nuspojave i samo umjereno usporavaju kognitivni pad osobe, tako da i dalje postoji očajnička potreba za sigurnijim i boljim lijekovima. „Već znamo da vjerovatno nema velikog utjecaja“ od smanjenja amiloida, kaže Kosik.

Tanzi kaže da je ARPA-H projekat inspirisan Zakonom o skriningu i prevenciji Alzheimerove bolesti (ASAP), predloženim zakonom koji je dobio snažnu dvostranačku podršku u Kongresu. Prijedlog zakona bi omogućio Medicareu i Medicaidu da plaćaju testove krvnih proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću, kao što je p-tau217, koji se povećava kada se amiloidni protein akumulira decenijama prije početka kognitivnih simptoma.

P-tau217 nije uvijek tačan prediktor Alzheimerove bolesti - mnoga stanja poput kronične bolesti bubrega mogu utjecati na njegove nivoe - ali nekoliko testova za njega nedavno je odobrila američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) za upotrebu u skriningu bolesti. Krvni testovi su mnogo jeftinija i pristupačnija opcija od skeniranja mozga amiloidom, tako da bi njihova upotreba mogla eksplodirati, posebno ako ih pokriju Medicare i Medicaid. Ako milioni ljudi bez simptoma Alzheimerove bolesti iznenada vide potencijalne dokaze amiloida u svom mozgu, Tanzi kaže: "Reći će: 'Pomozite mi'. Dakle, ako imam pristupačan način da to uradim s poznatim, sigurnim lijekovima, vi ga nudite... ali morate provesti ispitivanje."

Testirano više od 4.000 lijekova i prirodnih proizvoda

Kako bi pronašli najperspektivnija jedinjenja, Tanzi i njegove kolege testirali su više od 4000 lijekova i prirodnih proizvoda odobrenih od strane FDA u modelu Alzheimerove bolesti u posudi koji su razvili prije deset godina i od tada usavršavali. Sistem uključuje uzgoj ljudskih neurona u 3D gel matrici i modifikaciju ćelija kako bi se proizveo oblik amiloida, beta amiloid, koji se nakuplja u moždanim plakovima tokom Alzheimerove bolesti. Istraživači također u gel stavljaju moždane imunološke ćelije poznate kao mikroglija, koje se kreću kroz gel i proždiru beta amiloid.

Tim je identificirao oko 300 spojeva koji izgleda ili poboljšavaju sposobnost mikroglije da konzumira beta amiloid ili zamjenjuju mitohondrije ćelija koje proizvode energiju kada se iscrpe - u suštini "zamjenjujući mrtve baterije", kaže Tanzi.

Dva spoja pokazala obećavajuće rezultate: Jedan povećao uklanjanje beta amiloida 100 puta

Njegova grupa još nije objavila tu listu potencijalnih lijekova za Alzheimerovu bolest, ali je za kliničko testiranje odabrala podskupinu za koju se zna da je sigurna i pristupačna, može ući u mozak i ne stupa u interakciju s drugim lijekovima koje starije osobe često uzimaju. Za prvo ispitivanje, istraživači su odabrali ipriflavon, spoj u soji koji se koristi kao dodatak prehrani za prevenciju i liječenje osteoporoze, te spoj partenolid iz biljke buhača, koji se koristi za liječenje migrene. Tanzi kaže da je u njihovim 3D eksperimentima s kulturom ćelija ipriflavon pomogao mikrogliji da konzumira 100 puta više beta amiloida, dok je partenolid i suzbio neuroinflamaciju i spriječio neurone da proizvode toksične proteine.

Počela ispitivanja na osobama starijim od 55 godina

Ranije ove godine, počeli su testirati ova dva lijeka na 60 osoba starijih od 55 godina čija krv sadrži visoke količine p-tau217. Nada je da će se na kraju 6 mjeseci nivoi p-tau217 i drugih krvnih markera neuronske upale i neurodegeneracije kod te osobe smanjiti - znak da je kombinacija lijekova vrijedna daljnjeg testiranja.

Ugovorom sa ARPA-H, grupa će sarađivati ​​sa desetinama lokacija za klinička ispitivanja širom zemlje kako bi regrutovala ljude za pet do deset različitih kombinacija dva proizvoda, kao i za jednu u kojoj učesnici primaju placebo kao kontrolnu grupu. Fondacije također doprinose ovom naporu sa 25 miliona dolara. (Tanzi kaže da nijedan neće uključivati ​​sastojke iz mješavine dodataka prehrani koje za zdravlje mozga prodaje podružnica njegove farmaceutske kompanije, Acta Pharmaceuticals.)

Mogu li postojeći lijekovi ubrzati pronalazak terapije za Alzheimerovu bolest?

Yueming Li, biohemičar u Memorijalnom centru za rak Sloan Kettering, kaže da se nada da će testiranje prirodnih proizvoda barem dovesti do novih naznaka o tome kako bolest funkcioniše i omogućiti kompanijama da u budućnosti usavrše obećavajuće spojeve u efikasnije lijekove.

Andrew Teich, klinički neuropatolog na Univerzitetu Columbia, kaže da je ideja o isprobavanju više lijekova odjednom „fantastična“, posebno zato što je oštećenje mozga uzrokovano Alzheimerovom bolešću vjerovatno uzrokovano mnogim faktorima. On i neuroznanstvenik sa Columbije Andrew Sproul također rade na prenamjeni odobrenih lijekova i prirodnih proizvoda za liječenje Alzheimerove bolesti - nastoje identificirati proteine ​​„glavnih regulatora“ koji kontroliraju mnoge aspekte neurodegeneracije, a zatim pronaći lijekove koji će vjerovatno utjecati na njih u ćelijama.

Sproul kaže da će vladino finansiranje takvih ispitivanja biti važno, jer je malo vjerovatno da će farmaceutske kompanije ulagati u velika ispitivanja spojeva koje ne mogu patentirati. Ali, budući da je poznato da su ovi spojevi sigurni, „na praktičnom nivou, [lijekovi prenamijenjeni] bi teoretski trebali brže stići u kliniku.“