Mnogi od nas iskusili su osjećaj anksioznosti, bilo to zbog važnih ispita, nenadanih loših vijesti ili lošeg prvog spoja. Za ljude koji pate od anksioznog poremećaja, ovi osjećaji mogu prerasti u ponavljajuće misli ili brige koje utječu na svakodnevni život.
Iz Američke udruge psihologa, anksioznost se također može manifestirati tjelesnim simptomima.
Dr. Sai Achuthan, psihijatar u tvrtci Cygnet Health Care u Velikoj Britaniji, za Live Science kaže da većinu tih simptoma izaziva pretjerana produkcija hormona stresa koji uključuju kortizol, adrenalin, noradrenalin i vasopresin. Ovi hormoni aktiviraju tjelesno stanje spremnosti za borbu i bijeg, zbog čega dolazi do ubrzanog pulsa, znojenja i brzog disanja.
Stručnjaci donose najčešće tjelesne simptome anksioznosti i objašnjavaju što ih izaziva.
Glavobolje
Migrane i kronične svakodnevne glavobolje česte su kod ljudi koji pate od anksioznog poremećaja, kažu iz Američke udruge za anksioznost i depresiju. Najčešći oblik glavobolje je takozvana tenzijska glavobolja, kada se pojedinac osjeća kao da mu je oko glave čvrsto vezana traka, kaže Achuthan.
Glavobolje može izazvati oslobađanje hormona stresa, što sužava krvne žile u mozgu, objašnjava dr. Anup Mathew, glavni psihijatar u klinici Cantourage u Britaniji.
Ipak, ponekad je teško razaznati što je došlo prije: anksioznost ili glavobolja.
“Glavobolje mogu biti dio simptoma anksioznosti, ali glavobolja do anksioznosti može i dovesti,” govori Achuthan.
Kadiovaskularni simptomi
Ljudi koji pate od anksioznosti često navode da imaju kardiovaskularne simptome kao što su stezanje u prsima ili lupanje srca. To je zato što hormoni stresa uzrokuju sužavanje krvnih žila što izaziva visoki krvni tlak i ubrzan puls, govori Mathew.
Anksiozni poremećaji također se povezuju sa smanjenom funkcijom vagusa, živca koji prenosi informacije između mozga i unutarnjih organa, kao i smanjenom varijacijom pulsa, stoji u pregledu iz 2014. objavljenom u časopisu Frontiers in Psychiatry. Vagus igra ključnu ulogu u reguliranju aktivnosti srca: ako ne funkcionira pravilno, srce se ne steže efikasno. Niska varijacija pulsa znači da se pojedinac slabije nosi sa stresorima.
Probavni simptomi
Kada smo anksiozni, u naš probavni sustav prodire više hormona stresa, kaže Achuthan. To dovodi do probavnih problema kao što su napuhnutost, abdominalni bolovi, mučnina i zatvor.
Povezanost između anksioznosti i visceralne hiperosjetljivosti (niskog praga tolerancije boli u unutrašnjim organima) može biti izazvan kombinacijom genetskih faktora i iskustva u ranom životu, objavljeno je 2017. u časopisu Frontiers in Systems Neuroscience. Rano djetinjstvo od vitalne je važnosti za razvoj moždanih mreža koje reguliraju stres i bol.
Ako pojedinac s genetskom predispozicijom iskusi traumatične događaje u ranom životu, na primjer nasilje, njihove mreže mogu se razviti na način koji pojačava osjećaje boli i anksioznosti u odrasloj dobi.
Hormoni stresa također mogu poremetiti ravnotežu bakterija u probavnom traktu, što izaziva upale i druge probavne smetnje, govori Mathew. Studija objavljena 2021. u časopisu Clinical Psychology Review pokazala je da ljudi s anksioznim poremećajem u probavnom traktu imaju više bakterija koje izazivaju upale, a manje onih korisnih.
Loš imunitet
Kortizol, hormon koji se pojačano oslobađa tijekom perioda anksioznosti, može utjecati na imunološki sustav ometajući proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koje se bore protiv zaraze, kaže Achuthan. “Oslobađanje kortizola u duljem periodu dovodi do povećanih izgleda za zarazu,” dodaje.
Problemi sa disanjem i vrtoglavica
Ubrzano, plitko disanje i vrtoglavica česti su simptomi anksioznosti, kaže Angel Enrique, klinički psiholog u kompaniji SilverCloud.
“Anksioznost osjećamo kada očekujemo ili predviđamo da će se dogoditi nešto loše, a naše tijelo reagira kako bi nam pomoglo nositi se s intenzivnom ili stresnom situacijom,” objašnjava. “To izaziva aktivaciju stanja spremnosti na borbu ili bijeg, a tijelo će odgovoriti tako što će ubrzati disanje kako bi naša pluća mogla dobiti više kisika, za slučaj da moramo pobjeći.”
Ipak, zbog takve reakcije ljudi mogu osjećati kao da im ponestaje zraka, što dovodi do još veće anksioznosti ili panike, dodaje Enrique.
Ubrzano disanje također može uzrokovati vrtoglavicu.
“Kada smo anksiozni, počnemo disati brzo i duboko,” kaže Enrique. “To dovodi do smanjenja razina ugljičnog dioksida u krvi, što izaziva mučninu, vrtoglavicu ili peckanje u rukama ili stopalima.”
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!