Ove konzervanse koristimo svakodnevno, a povezani su sa visokim krvnim pritiskom i srčanim udarima

Čak i takozvani "prirodni" antioksidativni konzervansi koji se koriste za sprječavanje promjene boje, poput limunske kiseline i askorbinske kiseline (široko poznate kao vitamin C), doveli su do 22% većeg rizika od visokog krvnog pritiska kod ljudi koji su jeli više hrane s tim sastojcima, pokazalo je istraživanje.

Iako se antioksidansi poput limunske i askorbinske kiseline prirodno nalaze u hrani poput voća, oni "nisu baš prirodni" kada se koriste kao konzervansi, rekla je u e-poruci viša autorica Mathilde Touvier. Touvier je glavna istraživačica studije NutriNet-Santé korištene za provođenje istraživanja.

"Prirodno prisutna askorbinska kiselina i dodana askorbinska kiselina – koja može biti hemijski proizvedena – mogu imati različite uticaje na zdravlje", rekao je Touvier, koji je ujedno i direktor istraživanja u francuskom Nacionalnom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja u Parizu.

"Dakle, rezultati koji su ovdje uočeni za ove aditive u hrani ne odgovaraju prirodnim supstancama koje se nalaze u voću i povrću", dodala je.

Ne samo ultraprerađena hrana

Studija baca svjetlo na to kako različiti aditivi u ultraprerađenoj hrani (UPF) mogu igrati ulogu u kardiovaskularnom riziku i "oslikava nedavni konsenzus Evropskog društva za kardiologiju, koji ističe UPF-ove kao globalni problem javnog zdravlja", rekla je u saopštenju Tracy Parker, voditeljica odjela za ishranu u Britanskoj fondaciji za srce u Londonu. Parker nije bila uključena u studiju.

Ultraprerađena hrana povezana je s približno 50% većim rizikom od smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima, a može povećati rizik od gojaznosti za 55%, poremećaja spavanja za 41% i razvoja dijabetesa tipa 2 za 40%. Gojaznost, dijabetes i loš san usko su povezani s lošim zdravljem srca.

"Ovo je jedna od prvih velikih studija koja se bavi pojedinačnim konzervansima, umjesto da ultra-prerađenu hranu tretira kao jednu kategoriju", ističe Parker. "UPF-ovi već dugo izazivaju zabrinutost zbog visokog nivoa šećera, soli i masti, ali ovi faktori sami po sebi nikada nisu u potpunosti objasnili zašto se čine štetnijima nego što njihov nutritivni profil sugerira. Ovi nalazi pomažu u popunjavanju dijela te praznine".

Međutim, prethodna istraživanja Touvier i njenog tima otkrila su da ultraprerađena hrana čini samo 35% hrane s konzervansima koju ljudi konzumiraju. To znači da su "konzervansi sveprisutni", rekla je glavna autorica Anaïs Hasenböhler, doktorandica Istraživačkog tima za nutricionističku epidemiologiju na Univerzitetu Sorbonne Paris Nord.

"Ne postoji grupa namirnica/stavka koju treba ukloniti iz prehrane kako bi se stvari popravile", rekao je Hasenböhler u e-poruci. "Ovi rezultati također podržavaju preporuke potrošačima da favoriziraju hranu koja nije ili je minimalno prerađena".

"Birajte svježe, nekuhane, neprerađene namirnice ili, ako tražite najbrže za pripremu i konzumiranje, odaberite zamrznute opcije koje se čuvaju na niskoj temperaturi, ne nužno dodavanjem aditiva i konzervansa", dodala je.

Više 'prirodnih' konzervansa povezanih s rizikom

Studija, objavljena u srijedu u časopisu European Heart Journal, istraživala je utjecaj 58 konzervansa na kardiovaskularno zdravlje više od 112.000 ljudi starijih od 15 godina. Svi učesnici učestvuju u projektu NutriNet-Santé, koji analizira ishranu volontera iz cijele Francuske od 2009. godine.

Da bi učestvovali u studiji, svaki učesnik prati svaki zalogaj hrane i pića po marki tri dana svakih šest mjeseci. Istraživači zatim koriste bazu podataka o sastojcima proizvoda kako bi identificirali uobičajene konzervanse i uporedili nivoe konzumacije tokom godina s medicinskim podacima pohranjenim u francuskom nacionalnom zdravstvenom sistemu.

Istraživači su detaljno proučili 17 konzervansa koje je konzumiralo najmanje 10% učesnika i otkrili da je osam povezano s višim krvnim pritiskom tokom sljedeće decenije. Tri od njih - kalijum sorbat, kalijum metabisulfit i natrijum nitrit - su "neantioksidativni" konzervansi, što znači da ubijaju bakterije, plijesan i kvasac koji kvare hranu.

Kalijum sorbat se često koristi u vinu, pekarskim proizvodima, sirevima i umacima. Kalijum metabisulfit, koji oslobađa sumpor-dioksid kada se rastvara, nalazi se u vinu, soku, jabukovači, pivu i drugim fermentiranim pićima. Natrijum nitrit je hemijska so koja se često koristi u prerađenom mesu kao što su slanina, šunka i suhomesnati proizvodi.

Nitrati i spojevi na bazi sumpora nalaze se u hrani poput crvenog i prerađenog mesa, za koje je već poznato da povećavaju rizik od srčanih bolesti. Stoga, neki stručnjaci kažu da to otkriće ne bi trebalo biti iznenađujuće.

Osim toga, konzervansi su potrebni ako potrošači žele nastaviti kupovati hranu koju mogu skladištiti i jesti kasnije, prema Gunteru Kuhnleu, profesoru prehrambenih i nutricionističkih nauka na Univerzitetu Reading u Engleskoj. Nije bio uključen ni u jednu od studija.

"Konzervansi imaju važnu ulogu u prehrambenom sistemu, ne samo sprječavanjem bolesti koje se prenose hranom, već i sprječavanjem kvarenja, smanjenjem otpada od hrane i produženjem roka trajanja", rekao je Kuhnle.

Preostali konzervansi povezani s visokim krvnim pritiskom u studiji - askorbinska kiselina, natrijum askorbat, natrijum eritorbat, limunska kiselina i ekstrakti ruzmarina - su takozvani prirodni "antioksidativni" konzervansi, koji se koriste za smanjenje oksidacije koja hranu čini smeđom i užeglom.

Studija je pokazala da je askorbinska kiselina, ili vitamin C, također specifično povezana s kardiovaskularnim bolestima.

Slični konzervansi povezani su i s rakom i dijabetesom tipa 2

Rezultati podržavaju nalaze dvije druge studije Touvier i njenog tima koje su pronašle slične veze između konzervansa i mnogo većeg rizika od raka i dijabetesa tipa 2.

Šest konzervansa - natrijum nitrit, kalijum nitrat, sorbati, kalijum metabisulfit, acetati i sirćetna kiselina - povezani su sa do 32% većim rizikom od raka prostate, raka dojke i svih vrsta raka. Svi ti isti konzervansi, osim jednog, također su povećali rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 49%.

Iako su nalazi novog istraživanja opservacijski i ne mogu dokazati uzrok i posljedicu, studija je dobro kontrolisala druge faktore koji mogu uticati na zdravlje, kao što su godine, indeks tjelesne mase ili BMI, pušenje, fizička aktivnost i ishrana uopšte, rekla je Rachel Richardson, menadžerica jedinice za podršku metodama za The Cochrane Collaboration, međunarodnu neprofitnu organizaciju koja je veoma cijenjena zbog svog naučnog pristupa istraživanju. Ona nije bila uključena u studiju.

"Druge snage ove studije uključuju način na koji su procijenili ishranu ljudi i njihov sveobuhvatan pristup identifikovanju hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti", rekao je Richardson u saopštenju. "Iako ne mogu dokazati uzročnost, u rezultatima postoje signali koji zahtijevaju dalja istraživanja".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad