Prema podacima humanitarne organizacije Alzheimer's Research UK, 98 posto populacije moglo bi poboljšati način na koji se brinu za zdravlje svog mozga, a studija objavljena ove sedmice otkrila je da bi jedan jednostavan suplement mogao biti koristan u sprječavanju pojave demencije zahvaljujući svojstvima za zdravlje mozga.

U studiji objavljenoj u časopisu Nature, istraživači su otkrili da je jedan dodatak prehrani poboljšao funkciju kod ljudi starijih od 60 godina ako se uzimao tokom samo 12 sedmica

Dodatak se sastojao od dva jeftina i lako dostupna izvora biljnih vlakana: inulina i fruktooligosaharida (FOS). Te se tvari smatraju prebioticima, hranom koja hrani “dobre” bakterije koje žive u ljudskim crijevima.

Ove bakterije i drugi mikrobi, zajednički poznati kao mikrobiom crijeva, prethodno su bili povezani s kognitivnim zdravljem i bolestima poput Alzheimerove bolesti, pa su istraživači željeli otkriti može li uzimanje prebiotičkih dodataka pomoći u boljem funkcioniranju mozga kod starijih ljudi.

Utjecaj dodataka vlakana na kognitivne performanse

Sudionici koji su uzimali dodatke vlaknima koji sadrže inulin i fruktooligosaharid nisu otkrili poboljšanje u mišićnoj snazi, ali su postigli bolje rezultate u nekoliko testova pamćenja, vremena reakcije i brzine obrade — uključujući značajna poboljšanja u testovima koji se koriste kod ranih pokazatelja Alzheimerove bolesti.

“Ova biljna vlakna, koja su jeftina i dostupna u slobodnoj prodaji, mogla bi koristiti širokoj grupi ljudi u ovim vremenima bez novca. Također su sigurna i prihvatljiva”, rekla je autorica studije, profesorica Claire Steves.

Steves je dodala da je sljedeći akcijski plan za istraživače vidjeti je li to nešto što može imati dugoročne koristi za starije osobe.

Koautor studije dr. Ni Lochlainn dodao je: “Otključavanje tajni osovine crijeva i mozga moglo bi ponuditi nove pristupe za zdraviji život duže vremena”.

Alzheimer's Research UK također je objavio da se, prema najnovijim dokazima, do 40 posto slučajeva demencije u svijetu može spriječiti ili odgoditi rješavanjem 12 faktora rizika u našem svakodnevnom životu.

12 faktora rizika uključuju:

Zagađenje zraka
Nisko obrazovanje
Gubitak sluha
Pušenje

Socijalna izolacija
Traumatična povreda mozga
Neregulirani visoki krvni tlak
Niska tjelesna aktivnost
Pretjerana konzumacija alkohola

Pretilost
Dijabetes tipa II