Više od 3.000 ljudi u BiH živi uz dijalizu: "Bubrezi 'propadaju' bez bolova, već je kasno kad se bolest otkrije"

Rebić je upozorio da dijaliza predstavlja posljednju fazu liječenja pacijenata čiji bubrezi više ne mogu samostalno obavljati svoju funkciju. Iako omogućava nastavak života, naglasio je da je mnogo važnije bolest otkriti na vrijeme, prije nego što nastupe nepovratna oštećenja.

"Nažalost, dijaliza je već krajnje stanje, kada mi više ne možemo pacijentu pomoći. I dobro je da postoje dijalizni aparati i da imamo ono što u našim krugovima zovemo bubrežno nadomjesno liječenje, da pacijenti imaju mogućnost nastavka života uz pomoć tih aparata koji služe za pročišćavanje krvi", rekao je Rebić.

Potvrdio je da u Bosni i Hercegovini ima više od 3.000 dijaliznih pacijenata, ali je istakao da se problem javlja mnogo prije nego što pacijent dođe u fazu u kojoj mu je dijaliza neophodna.

"Bubreg ne boli, vrlo lagano propada"

Jedan od najvećih problema hronične bubrežne bolesti jeste to što u ranim fazama najčešće nema jasnih simptoma.

"Odlično ste u najavi naveli da je to, ustvari, tihi ubica. Bubreg ne boli. Bubreg obično boli ako imamo kamenac u bubregu, ako imamo karcinom bubrega ili neku tešku hidronefrozu, da tako kažem, otečen bubreg koji razvlači tkivo pa boli. Ali u principu ne boli. Vrlo lagano propada", objasnio je.

Upravo zbog toga, smatra Rebić, neophodno je uvesti sistematski skrining stanovništva na hroničnu bubrežnu bolest, kao i registar oboljelih.

Prema njegovim riječima, takva praksa već postoji u pojedinim evropskim zemljama, a omogućava pravovremeno otkrivanje bolesti i početak liječenja.

Naglasio je da su savremeni lijekovi za liječenje hronične bubrežne bolesti dostupni i u Bosni i Hercegovini, ali da je presudno kada se terapija započne.

"Samo da se razumijemo, ti lijekovi se uključuju u ranoj fazi hronične bubrežne bolesti. U fazi koju mi zovemo G4, G5 već je kasno, već su nastupile nepovratne, ireverzibilne promjene na bubregu da bismo mi mogli uopće djelovati", upozorio je.

Sve više mladih ima oštećenu funkciju bubrega

Govoreći o starosnoj strukturi pacijenata, Rebić je potvrdio da se hronična bubrežna bolest sve češće otkriva kod mlađih osoba.

Kao jedan od važnih razloga naveo je promjene životnih navika, ali i porast broja oboljelih od dijabetesa tipa 2.

"Sve je veći postotak pacijenata koji imaju dijabetes, pogotovo dijabetes tipa 2, koji se ne kontrolira i koji vrlo brzo progredira u hroničnu bubrežnu bolest", kazao je.

Upozorio je i na autoimune bolesti koje mogu dovesti do ozbiljnog oštećenja bubrega kod mladih.

"Imamo jedan, možda dijelom i nerazumljiv, oblik pojave autoimunih bolesti koje pogađaju funkciju bubrega, gdje nam mladi pacijenti vrlo često dolaze s već oštećenom funkcijom bubrega, gdje ne možemo nešto puno pomoći. Tako da se nekako granica pomiče prema mlađoj životnoj dobi", rekao je.

Rebić je naveo i zabrinjavajuće podatke o globalnom opterećenju hroničnom bubrežnom bolešću.

"Trenutno je hronična bubrežna bolest deveti uzrok smrtnosti u svijetu, u ukupnoj populaciji. Računa se da će se za nekih 10–15 godina popeti na neslavno četvrto mjesto kao uzrok smrtnosti u svijetu, i to ne valja nikako", izjavio je.

Istakao je da se zdravstvena kultura stanovništva mora značajno unaprijediti.

"Zdravstvena kultura cjelokupne populacije Bosne i Hercegovine neophodno je da se podigne, ne za jedan nivo, nego za tri nivoa", poručio je.

Jednostavna analiza urina može upozoriti na bolest

Rebić je naglasio da otkrivanje problema s bubrezima ne mora podrazumijevati komplikovane i skupe dijagnostičke postupke.

Naprotiv, jedna od najjednostavnijih pretraga može pružiti važne informacije o njihovoj funkciji.

Riječ je o analizi urina, uključujući testiranje pomoću posebnih trakica koje mogu ukazati na prisustvo krvi ili proteina.

"Pregledom koji, ustvari, mi možemo maltene napraviti ovdje u nekom vašem studiju s dipstick trakicama, kako ih mi zovemo. Malom količinom urina, u koju se umoči trakica, koja nam pokaže da li unutra ima krvi, eritrocita, da li ima proteina, odnosno da li se javlja proteinurija", objasnio je.

Takvi nalazi mogu biti prvi znak da nešto nije u redu.

"I već nam je to na neki način zvono koje nam ukazuje da se nešto dešava s bubrezima. To je najjednostavniji način, najjeftinija laboratorijska pretraga", rekao je.

Ipak, naglasio je da se bubrezi ne mogu posmatrati odvojeno od ostatka organizma.

Povišen krvni pritisak i dijabetes posebno su važni faktori rizika, dok i drugi zdravstveni problemi mogu posredno utjecati na bubrežnu funkciju.

"Mi ne možemo bubreg posmatrati izolovano. Bubreg čini dio jednog sistema", istakao je.

Zbog toga je preporučio redovne sistematske preglede i kontrolu laboratorijskih nalaza, čak i kada osoba nema zdravstvenih tegoba.

"Moramo samoinicijativno, ako nas već sistem ne tjera, natjerati se da jednom godišnje napravimo kontrolne, obične laboratorijske nalaze", poručio je.

Nekontrolisano uzimanje analgetika i antibiotika može oštetiti bubrege

Posebnu pažnju Rebić je posvetio opasnostima nekontrolisanog uzimanja lijekova.

Objasnio je da se brojni lijekovi i njihovi metaboliti iz organizma izlučuju putem bubrega, zbog čega nepravilna upotreba određenih preparata može predstavljati dodatno opterećenje.

Podsjetio je na slučajeve oštećenja bubrega kod osoba koje su nakon rata samoinicijativno uzimale velike količine lijekova protiv bolova.

"Mi smo poslije rata imali zaboravljenu bolest, to se zove analgetska nefropatija, gdje su invalidi, ranjenici uzimali neprimjereno ogromne količine analgetika samoinicijativno, pa je došlo do oštećenja bubrega", rekao je.

Sličan problem, prema njegovim riječima, zabilježen je tokom pandemije koronavirusa, kada su pojedini građani bez odgovarajućeg medicinskog nadzora uzimali velike količine antibiotika i drugih preparata.

Spomenuo je i pretjeranu upotrebu vitamina D.

"Mislilo se da je to nekakav čudotvorni lijek koji nam pravi zaštitu, pa je napravio neke druge posljedice. Između ostalog, oštetio je funkciju bubrega, a posredno, ustvari, i hormonalni sistem organizma", kazao je.

Njegova poruka je da lijekove i suplemente ne treba uzimati nekontrolisano te da je redovno praćenje zdravstvenog stanja posebno važno za osobe koje koriste dugotrajnu terapiju.

Hidratacija, ishrana i fizička aktivnost važni za očuvanje zdravlja

Govoreći o svakodnevnoj prevenciji, Rebić je izdvojio adekvatan unos tekućine, uravnoteženu ishranu i redovnu fizičku aktivnost.

Posebno je naglasio važnost hidratacije za normalno funkcionisanje bubrega i smanjenje rizika od nastanka bubrežnih kamenaca.

"Kad se mi adekvatno hidriramo, znači uzimamo dovoljno tekućine u toku 24 sata, mi na taj način preduprijedimo jer pravimo toliku cirkulaciju, toliku mobilnost unutar bubrega, jer bubreg ne voli da spava", objasnio je.

Kada je riječ o ishrani, izdvojio je princip prehrane koji se primjenjuje kod osoba s dijabetesom, navodeći da takav način ishrane, prema njegovom mišljenju, može biti koristan i za širu populaciju.

"Dijabetična dijeta je jedna vrsta, i to je moj osobni stav, ali i stav kod nas na klinici, takve dijete koja nam, ustvari, omogućuje dug i zdrav život", kazao je.

Dodao je da pravilna ishrana doprinosi održavanju metabolizma i tjelesne težine.

Istovremeno je upozorio da su pretilost i nedovoljna fizička aktivnost sve izraženiji problemi među mladima.

Upozorenje mladima koji koriste preparate za brži rast mišića

Rebić je posebno upozorio na upotrebu preparata za povećanje mišićne mase, naročito onih koji sadrže hormone i koriste se bez stručnog nadzora.

Naglasio je da nisu svi suplementi opasni, ali da pojedini preparati mogu izazvati ozbiljne poremećaje.

"Imate nekih preparata koji nisu opasni, to je definitivno. Imate drugih preparata koji se uzimaju na svoju ruku. Svi smo svjedoci da su ti preparati lako dostupni. Čak su dostupni u samim teretanama", rekao je.

Prema njegovim riječima, posebno je problematično kada mladi pokušavaju postići brze rezultate unošenjem hormona u organizam.

"Oni vrlo često to postižu na jedan vještački način, unošenjem hormona u svoj organizam. Znači, pravi se disbalans u onoj hormonskoj ravnoteži koju im je sam organizam dao", objasnio je.

Upozorio je da takva praksa može imati i fizičke i psihičke posljedice.

Umjesto brzih rezultata, preporučio je redovnu i umjerenu fizičku aktivnost.

"Fizička aktivnost, odlazak u teretanu, vježbanje redovno, najmanje tri puta sedmično, lagana šetnja... Mi imamo u Sarajevu Vilsonovo šetalište, koje je idealno, ustvari, za laganu šetnju", rekao je.

Naglasio je da svakodnevno kretanje doprinosi cirkulaciji i općem zdravstvenom stanju.

Sarajevo domaćin velikog međunarodnog kongresa nefrologa

Osim o zdravstvenim izazovima, Rebić je govorio i o 21. BANTAO kongresu, koji će od 29. do 31. oktobra biti održan u Sarajevu.

Riječ je o međunarodnom skupu stručnjaka iz oblasti nefrologije, na kojem će biti predstavljena savremena dostignuća u dijagnostici i liječenju bubrežnih bolesti.

Rebić je istakao da je domaćinstvo kongresa posebno priznanje za Udruženje nefrologa Bosne i Hercegovine, koje je organizator događaja.

"Tu smo ponosni posebno. Tu stvarno posebno. Tu nam je puno srce", rekao je.

Objasnio je da BANTAO okuplja stručnjake iz približno 12 zemalja te da je Bosna i Hercegovina domaćinstvo dobila nakon kandidature podnesene prije dvije godine.

Posebno je pohvalio saradnju nefrologa iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.

"Ustvari, cijeli teret nosi Udruženje nefrologa Bosne i Hercegovine i to je jedno strukovno udruženje koje, interesantno za naše prilike, funkcioniše na nivou cijele države. Mi nemamo nikakvih problema sa saradnjom, nas nema puno, ali zato funkcionišemo odlično", naglasio je.

Registrirano 448 učesnika, dolaze stručnjaci iz brojnih zemalja

Interesovanje za kongres, prema Rebićevim riječima, premašilo je prvobitna očekivanja organizatora.

"Trenutno je registrirano 448 učesnika. Za Zoom platformu, s obzirom na to da će kongres biti i hibridni, samo za prvi dan već su se prijavila 84 učesnika. To je za BANTAO prilike ogroman kongres", rekao je.

Najavio je dolazak predstavnika evropskih i svjetskih nefroloških organizacija, kao i predavača iz Slovenije, Italije, skandinavskih zemalja i Velike Britanije.

Kongres će trajati tri dana, a predavanja će biti organizovana paralelno u dvije sale.

Posebna pažnja posvećena je studentima medicinskih fakulteta, kojima su organizatori omogućili besplatno učešće.

"Imamo podršku naših studenata medicinskih fakulteta koji će doći, kojima smo obezbijedili u prvi mah minimalne kotizacije. Sad smo im ukinuli te kotizacije želeći da nam dođu", kazao je.

Jedan od centralnih događaja bit će uvodna plenarna sesija pod nazivom "From Sarajevo to the World", zamišljena kao dijalog predstavnika BANTAO-a te evropske i svjetske nefrološke zajednice.

"To će biti panel-diskusija od osam učesnika, vrlo jakih, i nadamo se jednoj velikoj poruci i jednoj velikoj podršci ne samo Bosni i Hercegovini nego i zemljama regiona", rekao je.

Rebić je naveo da je ove godine predsjednik kongresa, a da od naredne godine preuzima predsjedavanje cijelom organizacijom.

"Nama cilj nije zaštititi samo nefrologe Bosne i Hercegovine nego nefrologe regije, tih 12 zemalja", naglasio je.

Zaključio je da je dolazak velikog broja međunarodnih stručnjaka značajno priznanje za domaću medicinsku zajednicu.

"Preponosni smo što nam dolazi toliko ljudi. Kažem, nas nefrologa je možda 50–60 koji će biti tu domaći. Ovo ostalo su sve iz inostranstva", zaključio je prof. dr. Damir Rebić za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad