Vrućine mogu oštetiti bubrege: Dr. Bećiragić upozorava na skrivene rizike toplotnih valova

Dok se najviše govori o njihovom utjecaju na srce, krvne sudove i respiratorni sistem, stručnjaci sve veću pažnju usmjeravaju i na zdravlje bubrega.

Visoke temperature povećavaju rizik od dehidracije, narušavaju ravnotežu tečnosti i elektrolita u organizmu te mogu dodatno opteretiti rad bubrega. Posebno su ugrožene osobe koje već imaju bubrežne bolesti, dijabetes ili povišen krvni pritisak, kao i oni koji rade na otvorenom.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da je tokom ljetnih mjeseci važno posebno voditi računa o zaštiti bubrega i pravovremenoj prevenciji mogućih komplikacija.

Dehidracija smanjuje protok krvi kroz bubrege

„Vrućina utječe na bubrege kroz dehidraciju, smanjen protok krvi, upalne procese i oksidativni stres, što može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod osoba koje već imaju hroničnu bubrežnu bolest i do dodatnog pogoršanja njihove funkcije“, pojašnjava prim. dr. sci. dr. med. Amela Bećiragić, subspecijalistica nefrologije u bolnici Medicana Sarajevo.

Kako bi rashladio organizam, čovjek tokom velikih vrućina može izgubiti znatne količine tečnosti.

„Ako se izgubljena tečnost ne nadoknadi, smanjuju se volumen krvi i protok kroz bubrege. U krvi se nakupljaju štetne materije, a poremećaj elektrolita, posebno natrija i kalija, može izazvati opasne aritmije i srčani zastoj“, navodi dr. Bećiragić.

Prema istraživanjima, pojašnjava nefrologinja, vrućina općenito ubrzava pad funkcije bubrega i dovodi do većeg broja hospitalizacija zbog bubrežnih problema.

„S obzirom na to da se očekuje daljnji rast temperatura u narednim godinama, važno je razumjeti kako to može utjecati na zdravlje bubrega. Poznavanje ovih mehanizama može pomoći u izradi boljih preventivnih strategija i tretmana“, kaže dr. Bećiragić.

Veći rizik od kamenaca i urinarnih infekcija

Dehidracija izazvana vrućinom može imati više negativnih posljedica za bubrege.

Prekomjerno znojenje može smanjiti protok krvi prema bubrezima i, ako je dovoljno izraženo, dovesti do akutnog oštećenja bubrega. Ako se takva oštećenja ponavljaju, mogu doprinijeti razvoju hronične bubrežne bolesti.

„Nastanak bubrežnih kamenaca može biti povezan s prekomjernim izlaganjem toploti zbog povećane koncentracije kalcija i mokraćne kiseline“, ističe dr. Bećiragić.

Visoke temperature mogu povećati i vjerovatnoću razvoja infekcija urinarnog trakta. Zbog dehidracije se smanjuje proizvodnja urina, čime je otežano izbacivanje štetnih materija iz organizma.

„Vruće vrijeme povećava i količinu urinarnih patogena, a kada su bubrezi oštećeni, organizam ih teže uklanja prije nego što se razvije infekcija“, pojašnjava ona.

Ko je najviše izložen riziku

Iako visoke temperature mogu utjecati na zdravlje svih ljudi, određene grupe izložene su znatno većem riziku od dehidracije i oštećenja funkcije bubrega.

Dob, hronične bolesti, korištenje određenih lijekova, kao i svakodnevni boravak ili rad na otvorenom, dodatno povećavaju vjerovatnoću razvoja zdravstvenih komplikacija tokom toplotnih valova.

„Starije osobe često imaju osnovne bolesti, poput srčanih oboljenja, koje ih mogu učiniti podložnijim bolestima povezanim s vrućinom. Mnogi uzimaju i lijekove koji povećavaju dehidraciju“, kaže dr. Bećiragić.

Posebno su ugrožena i djeca, naročito bebe, jer zbog manje tjelesne mase brže apsorbiraju toplotu.

„Djecu nikada ne treba ostavljati u zagrijanim prostorima, poput automobila ili malih, nerashlađenih prostorija“, upozorava ona.

Među rizičnim grupama su i radnici na otvorenom, posebno građevinski i komunalni radnici te poljoprivrednici.

Određeni lijekovi povećavaju opasnost

Na rizik od oštećenja bubrega tokom visokih temperatura može značajno utjecati i terapija koju osoba svakodnevno koristi.

Pojedini lijekovi mogu povećati gubitak tečnosti, smanjiti sposobnost organizma da se prilagodi vrućini ili dodatno opteretiti bubrege, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika.

To ne znači da terapiju treba samoinicijativno prekidati. Tokom toplotnih valova potrebno je obratiti posebnu pažnju na hidrataciju i, prema potrebi, konsultovati ljekara o eventualnom prilagođavanju terapije.

„Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, poput Brufena i Voltarena, mogu oštetiti bubrege, posebno kod osoba koje već imaju neki stadij hronične bubrežne bolesti. Zato je najbolje konsultovati se s ljekarom o drugim dostupnim lijekovima protiv bolova“, navodi dr. Bećiragić.

ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora mogu oslabiti bubrežnu i hormonsku prilagodbu organizma na gubitak tečnosti.

Beta-blokatori mogu ograničiti porast srčane frekvencije i smanjiti sposobnost organizma da poveća protok krvi kroz kožu, čime je otežano oslobađanje toplote.

Antiholinergički lijekovi smanjuju znojenje, koje predstavlja jedan od ključnih mehanizama hlađenja organizma.

„SGLT2 inhibitori, koji se koriste u liječenju dijabetesa i srčane slabosti, pojačavaju izlučivanje glukoze i vode putem bubrega, pa tokom vrućina mogu doprinijeti smanjenju volumena krvi, padu pritiska, vrtoglavici i akutnom oštećenju bubrega, posebno ako se uzimaju zajedno s diureticima“, pojašnjava dr. Bećiragić.

Ne čekajte da osjetite žeđ

Nakon prepoznavanja rizičnih grupa i lijekova koji mogu povećati vjerovatnoću dehidracije i oštećenja bubrega, važno je usvojiti navike koje pomažu organizmu da lakše podnese vrućinu.

Dovoljna hidratacija, pravilna ishrana i nadoknada izgubljenih elektrolita ključni su koraci u očuvanju funkcije bubrega tokom ljetnih mjeseci.

„Potrebno je redovno piti negaziranu vodu i niskokalorična pića bez kofeina, alkohola i šećera, kako ne bi dodatno izazvala dehidraciju. Ako se konzumiraju kofein ili alkohol, obavezno treba piti i vodu“, savjetuje dr. Bećiragić.

Preporučuju se i hladni čajevi bez dodatnog šećera, koji mogu biti osvježavajući izbor i doprinijeti hidrataciji.

„Ne treba čekati osjećaj žeđi da biste unijeli tečnost, što je posebno važno za starije osobe koje imaju slabiji osjećaj žeđi“, ističe ona.

Preporučuje i konzumiranje voća i povrća s visokim sadržajem vode, poput lubenice, krastavaca i paradajza, jer su bogati vodom i elektrolitima.

„Osobama koje su izložene produženom fizičkom naporu ili intenzivnom znojenju mogu biti korisni suplementi elektrolita koji pomažu u održavanju ravnoteže u organizmu“, zaključuje dr. Bećiragić.