Uvijek se nađe neko ko nasjedne: Kako je Italijan prevario turiste lažnim "antičkim" pozorištem

Na TripAdvisoru postoji osam recenzija amfiteatra u blizini Arcugnana, u sjevernoitalijanskoj regiji Veneto, i sve su pune hvale i imaju pet zvjezdica. "Šarmantno mjesto", kaže jedan recenzent. "Svijet izvan prostora i vremena", oduševio se drugi posjetilac. "Definitivno jedno od najboljih mjesta koje sam ikada posjetio", napisao je treći.

"Jedinstveno u svijetu", zabilježio je četvrti. I bio je u pravu – pozorište koje je posjetio zaista je bilo jedinstveno. Nije bilo ni grčko, kako su posjetioci zamišljali, ni rimsko.

"Prijateljski domar", kojeg je jedan gost opisao kao "svojevrsnog historičara i sjajnog pripovjedača", sam je sagradio taj amfiteatar. Nedavno je osuđen nakon desetogodišnjeg suđenja i služi zatvorsku kaznu zbog krivotvorenja umjetničkih djela, nezakonite gradnje i uništavanja zaštićenog krajolika.

Slučaj je potresao Italiju, zemlju s ogromnim brojem lokaliteta na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, uključujući mnoga autentična grčka i rimska pozorišta, od Sirakuze do Pompeja.

Franco Malosso, vlasnik i graditelj ovog "drevnog" nalazišta površine od skoro 5.000 kvadratnih metara, naplaćivao je posjetiocima i do 40 eura da ga vide. Tvrdio je da ga je sam otkrio, a zapravo ga je izgradio od nule.

Uz pomoć lokalne građevinske firme, na slikovitom brdu podigao je gledalište i stepenice koje je, prema dokazima izvedenim na sudu, vještački "ostario". Zatim je oko malog jezera, koje je također sam iskopao, postavio nekoliko betonskih stubova i gipsanih statua.

Tradicionalne stepenaste tribine, za koje je tvrdio da su ih ručno gradili stari Grci prije više od 2.000 godina, zapravo su mašinski izgradili graditelji 21. vijeka. Koristili su svježe iskopani kamen iz Apulije i cement, a potporni zid bio je prekriven stiroporom, stoji u sudskim dokumentima u koje je CNN imao uvid.

"Sama ideja je luda", rekao je za CNN arheolog Darius Arya, direktor projekta Ancient Rome Live, nazvavši Malossov plan zlim i užasnim.

Prema tužilaštvu, Malosso je u tom prostoru organizirao koncerte, predstave i vođene ture. Nalazište je reklamirao pod tri imena: Anfiteatro Berico, Anfiteatro Marittimo Berico i Anfiteatro Porta degli Angeli.

Više nego dovoljno znakova upozorenja

Za svakoga s tek osnovnim znanjem o antičkoj historiji, znakova upozorenja bilo je više nego dovoljno. Malossova građevina bila je pozorište lepezastog oblika, a ne amfiteatar, koji je ovalan. Nije stajala ni uz more, kako sugerira riječ "Marittimo" – Arcugnano je oko 80 kilometara udaljen od obale. Na tom mjestu nikada nisu postojala ni drevna "Anđeoska vrata" (Porta degli Angeli). Nije mogla biti ni grčka: dok je sjeverna Italija puna rimskih ostataka, stari Grci osnivali su kolonije znatno južnije.

Posjetiocima to očito nije smetalo – bili su impresionirani betonskim stubovima i gipsanim statuama. Očigledno nisu primijetili ni da je Malosso, koji je koristio i ime Von Rosenfranz, iskopao fotogenični bazen s vodom tamo gdje je trebala stajati pozornica.

"Zašto je tamo uopće bio bazen? Nisu priređivali vodene predstave", rekao je Arya. "Sve to djeluje kao arhitektonski hir – nešto jednostavno nije bilo u redu."

"Nazvati ga falsifikatorom bila bi uvreda za falsifikatore." — potpukovnik Giuseppe Marseglia, Karabinjeri

Lažno pozorište na obronku prekrivenom zaštićenom šumom izvan Arcugnana, pet kilometara južno od Vicenze, otkrile su lokalne vlasti, koje su slučaj u oktobru 2016. odmah proslijedile nadležnom zavodu za zaštitu kulturne baštine.

Lokalitet su obišli predstavnik zavoda i pripadnici specijalne jedinice Karabinjera za zaštitu umjetničke baštine (Nucleo Tutela Patrimonio Artistico – TPC), poznate i kao "art squad", koja istražuje krađe i krivotvorine umjetnina.

Bilo je toliko očigledno da je pozorište lažno da su obilazak završili za jedan dan, rekao je za CNN potpukovnik Giuseppe Marseglia, komandant jedinice TPC-a u Monzi. Pokušaj krivotvorenja nazvao je "potpuno opscenim".

"Od svih kriminalaca, falsifikatori imaju najviše talenta, jer su u stanju stvoriti umjetničko djelo", rekao je. "A onda su tu prevaranti… Nemam nimalo poštovanja prema njemu. Nazvati ga falsifikatorom bila bi uvreda za falsifikatore."

Marseglia kaže da za 25 godina rada u policiji nikada nije vidio niti čuo da je neko falsificirao cijelo arheološko nalazište.

"Učinite da izgleda staro"

Pozorište je izgrađeno na zemljištu u brdima Berici, unutar zaštićenog područja. Malosso, koji je tvrdio da je pravni zastupnik vlasnika zemljišta – kompanije sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim ostrvima – prvobitno je zatražio građevinsku dozvolu za garažu, navodi se u sudskim dokumentima. Umjesto toga, angažirao je lokalne građevinare da izgrade pozorište, uz nalog da "ga učine da izgleda staro", svjedočio je jedan od njih na sudu.

Prema tužilaštvu, posjetiocima je govorio da je pozorište otkrio nakon klizišta, a javnosti ga je počeo reklamirati 2014. godine. Pisao je i gradonačelniku Arcugnana objašnjavajući koliko to mjesto može biti profitabilno. Posjetiocima s ulaznicama tvrdio je da su tu boravili Julije Cezar, Kleopatra i Julija Capulet – izmišljeni lik iz drame Williama Shakespearea.

Malo je vjerovatno da je pozorište uopće moglo biti otkriveno na način na koji Malosso tvrdi, kaže Mauro Puddu, arheolog specijaliziran za rimski period i istraživač na Univerzitetu u Sieni. Normalnim tempom arheoloških iskopavanja, uz pažljivo planiran i nadziran rad, godišnje bi se, kaže, mogao otkriti najviše jedan red sjedišta.

"Ne možete tek tako iskopavati starine u svom dvorištu", dodao je Arya. "Morate prijaviti nalaz, a onda vlasti istražuju i vrše iskopavanja. Ovo je užasno."

Lokalni mediji izvijestili su da je posjetiocima izvan opštine naplaćivano 12 eura, dok je mještanima – kako bi ih se obeshrabrilo da dolaze – naplaćivano 40 eura. Navodno su bile dostupne i privatne grupne ture, po cijeni od 600 eura za 45 minuta. Marseglia kaže da je naknada predstavljana kao "minimalni doprinos održavanju područja". Nije poznato koliko je ljudi nasjelo na prevaru, ali lokacija je vlastima prijavljena tek 2016, dvije godine nakon otvaranja.

"Očigledno je da se uvijek nađe neko ko nasjedne, ali ako se nešto javno reklamira, ljudi jednostavno pretpostave da je prava stvar", rekao je Arya.

Falsifikati stari koliko i civilizacija

Zašto se Malosso uopće upustio u ovaj poduhvat, ostaje misterija, kažu stručnjaci. Očito nije dobro proučio ni osnovne činjenice: stari Grci nikada nisu kolonizirali područja tako sjeverno kao što je Vicenza, podsjeća Marseglia, nazivajući cijelu priču "ludom".

Ni Arya nije siguran šta je Malosso pokušavao postići. "Odmah se vidi da je lažno", rekao je. Jedna od fotografija objavljenih na Facebook stranici nalazišta prikazuje betonski stub okružen prilično modernom skulpturom čovjeka – koja je, kako se ispostavilo, napravljena od gipsa.

"Stubovi su očigledno moderni", rekao je Peter Matthaes, direktor milanskog Muzeja umjetnosti i nauke (Museo di Arte e Scienza), koji se dijelom bavi i krivotvorinama.

Matthaes vjeruje da su posjetioci možda bili očarani Malossovim pripovjedačkim vještinama. "Iz nekih komentara na internetu jasno je da su posjetioce pratili naratori koji su obilazak pretvorili u iskustvo. Koliko se puta nađemo u ovakvoj situaciji? Koliko puta nam se priča priča – u reklamama, politici ili medijima – i pokušavaju nas uvjeriti šta je 'istina', iako je istina zapravo drugačija?"

Malossovo pozorište daleko je od prvog falsifikata koji je privukao pažnju javnosti, kaže Puddu. Najpoznatija krivotvorina vezana za antičku historiju, na koju on ukazuje, jeste Konstantinova darovnica – falsificirani rimski carski dekret kojim se vlast navodno prenosi s cara na papu.

Rimski Muzej spašene umjetnosti (Museo dell'Arte Salvata), smješten u drevnom rimskom kupatilu, izlaže i ukradena i krivotvorena antička umjetnička djela, dok Matthaesov Muzej umjetnosti i nauke ima cijeli sprat posvećen krivotvorenim arheološkim predmetima i umjetninama.

Marseglia kaže da je krivotvorenje antikviteta počelo još u doba renesanse. Danas bi, dodaje, lažni rimski medaljon iz 15. stoljeća vrijedio više od originalnog rimskog predmeta.

"Ovo je nevjerovatno široka tema", rekao je Puddu. "Razumijem zašto su arheolozi užasnuti, ali razumijem i zašto možete osjećati neku vrstu nevoljnog divljenja prema dobrom falsifikatu."

"Izmišljanje je dio ljudske civilizacije – stalno pokušavamo prevariti jedni druge", kaže. "Čak su i temeljni dijelovi ljudske kulture, poput Odiseje i Ilijade, zasnovani na obmani – na iluziji, na triku."

Malossu je naređeno da sruši pozorište, iako njegova konačna sudbina još nije jasna. Arya upozorava da će rušenje biti skupo. "Ne bih volio da se novac poreskih obveznika troši na uklanjanje nečega takvog", dodao je.

Gradonačelnik Arcugnana nedavno je za list La Repubblica izjavio da nema planove trošiti javni novac na rušenje. Na zahtjev CNN-a za intervju nije odgovorio. Nije odgovorio ni advokat koji je Malossa zastupao pred Vrhovnim sudom, dok je njegov branilac s prvobitnog suđenja odbio komentirati.