Luk i krompir se ne drže zajedno, iako se skoro uvijek tako čuvaju, i za to postoji objašnjenje

Luk i krompir obično stoje u istoj korpi ili istoj ostavi, jer im trebaju slični uslovi i jer se najčešće koriste zajedno. Upravo zbog toga oboje propada brže. Uzrok je plin koji luk otpušta, a koji krompiru govori da je vrijeme da proklija.
Taj plin se zove etilen.
Riječ je o prirodnom biljnom hormonu, koji biljke otpuštaju dok dozrijevaju. Njegova uloga je da drugim biljkama u okolini javi da je vrijeme za sazrijevanje.
Kada je voće ili povrće ubrano, taj proces ne prestaje. Dio namirnica nastavlja otpuštati etilen i nakon berbe.
Luk je jedan od najizdašnijih izvora etilena u prosječnoj kuhinji.
Zašto krompir na to reaguje
Krompir je posebno osjetljiv na etilen.
Kada ga primi, tumači ga kao znak da je vrijeme za rast, pa počne razvijati klice, one koje se u kuhinji zovu oči.
Uz to se omekša i brže propada.
Radi i obrnuto. Krompir otpušta vlagu, a luku treba suho okruženje, pa luk uz krompir počne truliti ili buđati.
Dakle svaka od te dvije namirnice šteti onoj drugoj, i to različitim putem.
Rješenje koje ništa ne košta
Nije potrebna nikakva oprema.
Dovoljno je držati ih odvojeno, u različitim posudama i po mogućnosti na različitim mjestima.
Oboje traži prozračnu posudu, dakle korpu, papirnu vrećicu ili otvorenu kutiju, a ne zatvorenu plastičnu kesu.
Krompir traži hladno, tamno mjesto s dobrim protokom zraka. Luk također hladno i tamno, ali suho.
Krompir se ne pere prije čuvanja, jer vlaga ubrzava propadanje. Pere se tek prije upotrebe.
Bijeli luk se, za razliku od krompira, može držati uz crveni, jer nije osjetljiv na etilen.
Jabuke koje mirišu na luk
Ista pojava objašnjava još jednu stvar koja mnoge zbunjuje.
Jabuka je također jak izvor etilena, a uz to i namirnica koja lako preuzima mirise.
Ako stoji uz luk, dobije njegov miris. Isto se dešava i s krompirom, koji preuzme okus luka ili bijelog luka ako dugo stoji uz njih.
Preporuka je da jabuke stoje najmanje petnaest do dvadeset centimetara od ostalog voća i povrća.
Šta još ne ide zajedno
Isto pravilo vrijedi i za druge parove koji se najčešće drže zajedno.
Paradajz i krastavac. Paradajz otpušta etilen, a krastavac na njega reaguje tako što omekša i brzo propadne. Iako završe u istoj salati, ne bi trebali stajati u istoj ladici.
Jabuke i banane. Ako želite da banane brže sazriju, ostavite ih uz jabuke. Ako ne želite, razdvojite ih.
Lisnato povrće uz jabuke ili paradajz. Salata i špinat uz njih žute i dobijaju mrlje.
Dinja i lubenica. Također otpuštaju etilen i bolje im je same.
Šta nije osjetljivo
Postoje i namirnice na koje etilen ne djeluje, pa mogu stajati bilo gdje.
To su prije svega citrusi, dakle limun, limeta, narandža i grejp.
Uz njih i jagode, maline, kupine, borovnice, trešnje, ananas i mahune.
Ako je prostor ograničen, one su prve koje se mogu smjestiti uz sve ostalo.
Najjednostavnije pravilo je da se u kuhinji napravе dvije skupine: ono što etilen otpušta i ono što na njega reaguje. Prva ide u posudu na radnoj ploči, druga u ladicu frižidera, a luk i krompir svaki na svoje mjesto.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare