Grijanje: svaki stepen manje štedi oko šest posto, a spavaća soba treba samo 17 stepeni

Spuštanje sa 22 na 20 stepeni znači oko 12 posto manje energije za grijanje. Na primjeru godišnjeg računa od 1.000 KM to je ušteda od oko 115 KM, uz uslov da grijanje plaćate po potrošnji. Ako ga plaćate po kvadratnom metru, ušteda se neće vidjeti na računu, ali soba od 20 stepeni i dalje je zdravija od pregrijane.

Njemački Savezni ured za okoliš (UBA) preporučuje da dnevni boravak ne bude topliji od oko 20 stepeni, kuhinja oko 18, a spavaća soba oko 17 stepeni.

Koliko toplo u kojoj prostoriji

• Dnevni boravak: do 20 °C
• Kuhinja: oko 18 °C
• Spavaća soba: oko 17 °C, ali ne ispod 16 °C zbog vlage
• Noću i kad niste kod kuće nekoliko sati: oko 18 °C
• Kad ste odsutni nekoliko dana: oko 15 °C

Preporuke za temperature su UBA-ove, a granicu od 16 stepeni za spavaću sobu navodi Centar za zaštitu potrošača Sjeverne Rajne-Vestfalije. Prostorije ne treba potpuno ohladiti: u hladnoj sobi vlaga se brže hvata po zidovima.

Šta znače brojevi na ventilu radijatora

Srednji položaj na termostatskom ventilu, obično broj 3, odgovara sobi od oko 20 stepeni. Ventil okrenut na 5 ne grije brže, nego samo ne zatvara dovod tople vode dok soba ne dostigne višu temperaturu. Više o oznakama pisali smo u tekstu o brojevima i simbolima na termostatu.

Radijatoru treba prostora

• Ne pokrivajte ga zavjesama ni namještajem, a ni vešom koji se suši na njemu.
• Odzračite ga ako krklja ili se ne zagrijava kako treba iako je ventil potpuno otvoren.
• Spustite roletne noću: to gubitak toplote kroz prozor smanjuje za oko 20 posto, navodi UBA.
• Programabilni termostat može uštedjeti oko 10 posto energije, jer sam spušta temperaturu noću i dok niste kod kuće.
• Na početku sezone neka serviser pregleda sistem.

Provjetravanje bez gubitka toplote

Prozor na kip koji je otvoren satima hladi zidove, a ne mijenja dovoljno zraka. UBA zimi preporučuje pet do deset minuta širom otvorenih prozora, uz zatvoren ventil radijatora dok traje provjetravanje. Tako se zrak zamijeni, a zidovi ostanu topli, što pomaže i protiv vlage i orošenih prozora.

Šta ne štedi

Potpuno gašenje grijanja u sobama koje se ne koriste može se obiti o glavu: ohlađene zidove kasnije treba dugo zagrijavati, a na njima se lakše hvata vlaga. Bolje je takvu prostoriju držati na nižoj, ali stalnoj temperaturi i zatvoriti vrata prema toplijim sobama.