Oglas

Prirodni fenomeni

Crveno jezero kod Imotskog duboko je 530 metara, a dno mu je četiri metra ispod nivoa mora

author
N1 Sarajevo
01. nov. 2026. 18:17
Aerial view of Crveno Jezero in Imotski, a deep sinkhole lake surrounded by dense green forests, with a clear blue body of water at the bottom.
Crveno jezero

Nekoliko kilometara od granice s BiH nalaze se dva jezera nastala urušavanjem ogromnih pećina. Crveno je jedno od najdubljih jezera u Evropi, a susjedno Modro krajem ljeta može potpuno nestati.

Oglas

Ukupna istražena dubina Crvenog jezera kod Imotskog je oko 530 metara. Voda je duboka do 287 metara, a najdublja poznata tačka dna nalazi se oko četiri metra ispod nivoa mora, iako se nalazi u unutrašnjosti, iza planinskog lanca Biokova.

Iznad vode se strme stijene uzdižu više od 241 metar. U jezeru je, prema procjenama, između 25 i 30 miliona kubnih metara vode.

Jezero nastalo kad se srušio strop pećine

Crveno jezero je takozvana urušna vrtača. Pretpostavlja se da je nastalo kada se urušio strop ogromne podzemne dvorane, kakve voda stoljećima stvara u krečnjaku Dinarida. Isti krš nalazi se i s druge strane granice, u zapadnoj Hercegovini, od Posušja do Gruda.

Ime je dobilo po crvenkastim stijenama koje okružuju vodu i daju joj boju, posebno pri zalasku sunca.

Modro jezero: jezero koje krajem ljeta nestane

U blizini, uz sam Imotski, leži Modro jezero. Od gornjeg ruba do dna duboko je oko 220 metara, ali nivo vode mijenja se iz sezone u sezonu.

U proljeće, kad se otopi snijeg s okolnih planina, voda može biti duboka i do 90 metara. Godine 1914. dosegla je čak 114 metara i prelila se preko južnog ruba. Krajem ljeta jezero, s druge strane, može potpuno presušiti, pa se na njegovom dnu tada mogu šetati ljudi.

Zemljotres koji je promijenio jezero

Modro jezero danas je pliće nego prije sto godina. Zemljotres 1942. izazvao je veliko obrušavanje stijena u vrtaču, pa se dno podiglo.

Teren koji povezuje Imotski i Hercegovinu

Imotska krajina i zapadna Hercegovina dijele isti krečnjački teren i podzemne vode. Kao i Trebišnjica u istočnoj Hercegovini, i ovdje voda većim dijelom teče ispod površine, kroz pukotine i kanale koje ni danas niko nije do kraja istražio.

Zbog toga se oba jezera razmatraju kao dio budućeg geoparka koji bi trebao zaštititi ovaj neobičan krški krajolik.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama