Krevet koji namjestite čim ustanete zadržava vlagu, a to je upravo ono što grinjama treba

Grinje su sitne životinje koje se ne vide golim okom.

Žive u posteljini, madracima, tepisima i tapaciranom namještaju, i hrane se odumrlim ćelijama kože koje čovjek svakodnevno gubi.

Same po sebi ne ujedaju i ne prenose bolesti. Problem je ono što ostavljaju za sobom, jer njihov izmet i ostaci tijela izazivaju alergijske reakcije, a kod osjetljivih ljudi pogoršavaju astmu i ekcem.

Voda koju ne piju nego upijaju iz zraka

Ovdje je detalj koji objašnjava zašto je vlaga presudna.

Grinje ne piju. Nemaju način da uzmu vodu na način na koji to rade druge životinje.

Umjesto toga, upijaju vlagu direktno iz zraka, preko posebnih žlijezda smještenih iznad prednjih nogu. Te žlijezde luče otopinu koja izvlači vodenu paru iz okoline i vodi je do usta.

Zbog toga hrane imaju napretek, jer ljudi svakodnevno gube kožu, ali im je voda ograničavajući faktor. U suhom okruženju se isuše i uginu.

Šta se dešava ispod jorgana

Kada čovjek ustane iz kreveta, u posteljini ostaje vlaga koju je tokom noći izgubio.

Ako se jorgan odmah zategne i krevet pospremi, ta vlaga nema kuda otići. Ostaje zarobljena između čaršafa i madraca, u toplom i mračnom prostoru.

To je za grinje idealno.

Ako se posteljina razgrne i ostavi otvorena, vlaga ispari u zrak sobe. Za grinje to znači suho okruženje u kojem se teško održavaju.

Istraživanje sa Univerziteta Kingston u Londonu pokazalo je upravo to: u nenamještenim krevetima broj grinja bio je osjetno manji.

Trideset do šezdeset minuta

Praktičan zaključak nije da se krevet ne namješta.

Dovoljno je odgoditi.

Preporuka koju navode stručnjaci je da se posteljina razgrne i ostavi da se prozrači najmanje trideset minuta, a po mogućnosti sat vremena, pa da se tek onda krevet pospremi.

To se lako uklopi u jutro: razgrnete posteljinu čim ustanete, obavite ono što inače radite, i pospremite krevet prije nego izađete.

Šta još pomaže, a šta ne

Uz prozračivanje, nekoliko stvari ima veći učinak nego što se očekuje.

Redovno pranje posteljine na višoj temperaturi ubija grinje, dok ih hladno pranje uglavnom samo ukloni dio.

Navlaka za madrac s gustim tkanjem sprječava da grinje uđu u sam madrac, a i sam madrac se povremeno treba prozračiti, jer je njegova donja strana obično naseljenija od gornje.

Snižavanje vlažnosti u sobi i provjetravanje djeluju na isti princip kao i razgrnuta posteljina.

Vrijedi biti pošten i oko granica ovog nalaza. Istraživanje iz Kingstona je iz 2005, a nije bilo mnogo kasnijih koja bi ga potvrdila u istom obimu, pa dio alergologa smatra da je učinak manji nego što se prenosi. Ono što se ne spori je da grinjama treba vlaga i da je suho okruženje za njih nepovoljno.

Ako imate stalno začepljen nos ujutro, kihanje odmah po buđenju ili pogoršanje astme noću, to nije stvar navike i vrijedi se javiti ljekaru.