Mravi se kreću po tragu koji se ne vidi, a nekoliko biljaka taj trag prekida

Mravi ne vide dobro i ne snalaze se po prizoru.

Kada radilica nađe hranu, na povratku prema mravinjaku ostavlja tanak hemijski trag na podlozi. Taj trag prave feromoni, tvari koje mravi luče i koje drugi mravi osjete pipcima.

Sljedeći mrav taj trag prati i, ako i on nađe hranu, pojača ga vlastitim.

Tako nastaje kolona. Nije riječ o tome da mravi znaju put nego o tome da svaki slijedi ono što je prethodni ostavio.

Zašto miris prekida kolonu

Ovdje je mehanizam koji objašnjava zašto biljke uopšte djeluju.

Ako se na tom putu pojavi jak i drugačiji miris, feromonski trag postaje nečitljiv.

Mrav koji dođe do tog mjesta više ne osjeti gdje treba nastaviti, pa se vrti u krug ili se vraća. Kolona se prekida na tom mjestu.

Zato jaki mirisi djeluju samo tamo gdje su, a ne u cijeloj prostoriji. Biljka postavljena uz sam prolaz kojim mravi idu radi bolje od one koja stoji u uglu balkona.

Nana, koja se ne sadi u zemlju nego u saksiju

Od svih biljaka koje se spominju, nana ima najjači učinak na mrave.

Njena eterična ulja odbijaju mrave, muhe i paukove, a miris je najjači kada se list zgnječi među prstima.

Jedno upozorenje vrijedi zapamtiti prije nego je zasadite. Nana se izuzetno brzo širi podzemnim izdancima i u gredici zna zagušiti sve oko sebe.

Zato se sadi u saksiju, a ako je stavljate u gredicu, ostavite je u saksiji pa saksiju ukopajte u zemlju. Time se korijen zadrži unutar posude.

Krizantema, koja sadrži tvar iz kupovnih sprejeva

Krizantema je zanimljiva iz drugog razloga.

Ona sadrži piretrin, prirodnu tvar koja djeluje na nervni sistem insekata.

To nije nepoznat sastojak. Piretrin i njegovi sintetički srodnici nalaze se u velikom broju sredstava protiv insekata koja se kupuju u prodavnici.

Razlika je u koncentraciji. U spreju je ta tvar izdvojena i koncentrisana, dok je u živoj biljci ima znatno manje.

Šta još radi, i šta ne treba očekivati

Uz nanu i krizantemu, kao korisni se navode i lavanda, ruzmarin i limunska trava.

Lavanda traži sunce i dobru drenažu, jer joj stalno vlažna zemlja škodi. Ruzmarin je otporan i zimzelen, ali privlači pčele i ose, pa ga treba postaviti dalje od mjesta gdje sjedite. Limunska trava brzo raste i treba joj veća saksija.

Sada ono što treba reći pošteno.

Jedna saksija neće riješiti problem. Naučna literatura potvrđuje da eterična ulja tih biljaka imaju repelentno djelovanje, ali se ono mjeri na ulju, a ne na biljci u saksiji, gdje je koncentracija znatno manja.

Biljke su dopuna, ne zamjena za ostale mjere.

Ono što stvarno prekida kolonu

Ako mravi već ulaze, najkorisnije je uraditi dvije stvari prije nego što išta sadite.

Nađite ulaz i put. Pratite kolonu unazad do mjesta gdje ulaze. To je najčešće pukotina uz prozor, dovratnik ili cijev.

Obrišite trag. Površinu kojom idu prebrišite vodom s malo sirćeta ili deterdženta. Time se feromonski trag uklanja, a ne samo mravi koji su na njemu.

Nakon toga uklonite razlog dolaska: mrvice, otvorene posude sa slatkim, posudu za hranu kućnog ljubimca i sve što stoji na otvorenom.

Biljke su tada korisne kao dodatna prepreka na mjestu gdje su ulazili, a ne kao jedino rješenje.