Svaki stepen niže na klimi diže potrošnju za desetinu, a većina je postavi niže nego što treba

Prvo o brojkama, jer se one najčešće precijene ili podcijene.

Moderni inverterski uređaj tokom hlađenja troši između pola i jednog i po kilovat-sata na sat rada, ovisno o snazi i uslovima.

Ako radi šest do osam sati dnevno, to znači dnevnu potrošnju od otprilike tri do osam kilovat-sati.

Zašto jedan stepen toliko mijenja

Ovdje je mehanizam koji objašnjava sve ostalo.

Klima ne pravi hladnoću nego premješta toplotu iz prostorije napolje.

Što je razlika između temperature u sobi i one vani veća, to uređaj mora više raditi da tu razliku održi. Kada je vani 38, a vi tražite 21 stepen, uređaj se bori s razlikom od sedamnaest stepeni, i to neprekidno.

Zato preporuka struke glasi 24 do 26 stepeni ljeti. To je dovoljno za ugodan boravak, a uređaj radi znatno manje.

Uz to postoji i praktična strana: prevelika razlika između vanjske i unutrašnje temperature neugodna je pri ulasku i izlasku iz prostorije.

Gašenje i paljenje koje košta više nego rad

Ovo je greška koju mnogi prave misleći da štede.

Kod starijih uređaja, onih koji rade po načelu uključi-isključi, gašenje kada izlazite iz sobe imalo je smisla.

Kod inverterskog uređaja ne. On radi tako što nakon početnog hlađenja smanji snagu i samo održava postignutu temperaturu, uz malu potrošnju.

Kada ga ugasite pa ponovo upalite, prostorija se u međuvremenu zagrije, pa uređaj mora ponovo raditi punom snagom da je vrati. To troši više nego da je cijelo vrijeme radio u režimu održavanja.

Ako izlazite na sat ili dva, isplati se ostaviti ga da radi na višoj temperaturi, umjesto da ga gasite.

Filter koji se ne čisti

Najjeftinija ušteda je ona koja ne košta ništa.

Filteri se preporučuju čistiti otprilike jednom mjesečno tokom sezone.

Kada se filter zapuši prašinom, kroz njega prolazi manje zraka. Uređaj tada mora raditi duže da bi postigao istu temperaturu, a to je čista potrošnja bez ikakve koristi.

Uz to zapušen filter smanjuje i kvalitet zraka u prostoriji.

Ono što uređaj radi, a vi ne vidite

Nekoliko stvari utiče na potrošnju više nego sam uređaj.

Izolacija prostora. Isti model klime u dobro izolovanom stanu radi lagano, a u lošije izolovanom se stalno muči. Razlika u potrošnji između ta dva stana može biti dvostruka.

Sunce kroz prozor. Ako sunce po cijeli dan grije prostoriju kroz staklo, klima hladi ono što sunce zagrijava. Vanjske roletne ili tende rade posao prije nego što uređaj uopšte krene.

Vrijeme rada. Ako imate dvotarifno brojilo, rad u jeftinijoj tarifi mijenja račun, iako ne mijenja potrošnju.

Koliko to zaista dođe na račun

Konkretan iznos zavisi od cijene struje, koja se razlikuje po zemljama i po tarifama.

Za orijentaciju, uzmimo uređaj koji troši oko 0,7 kilovat-sati na sat i radi šest sati dnevno. To je oko 4,2 kilovat-sata dnevno, odnosno oko 126 mjesečno.

Koliko je to u novcu, izračunajte tako da taj broj pomnožite s cijenom kilovat-sata na vašem računu. Cijena se nalazi u stavci obračuna, a razlikuje se za višu i nižu tarifu.

U hrvatskim medijima se za prosječno korištenje navodi povećanje računa od petnaest do trideset pet eura mjesečno. Za Bosnu i Hercegovinu taj iznos treba računati po domaćoj cijeni struje, koja je drugačija.

Ono što vrijedi zapamtiti je jednostavno: uređaj postavljen na 26 stepeni koji radi mirno cijeli dan košta manje od onog koji je postavljen na 21 i pali se i gasi