Nakon 44 godine napustio Njemačku i došao s porodicom u BiH: Ni ovdje ne teče med i mlijeko, ali postoje bliskost i empatija

Za Kadunića odluka o povratku nije bila odluka protiv Njemačke, nego prije svega odluka za Bosnu i Hercegovinu.

"Hajmo se vratiti kući"

Glavni razlog povratka bio je osjećaj pripadnosti.

"Jedan od glavnih faktora bila je ljubav prema ovoj zemlji i ovim ljudima. To je naš glavni motiv bio, da smo se mi opredijelili, gledajući ili sagledavajući sve aspekte i sve faktore, da smo mi rekli: 'Okej, hajmo se mi vratiti kući. Hajmo da se vratimo kući.' Ipak, ovo je naša država, ovo su naši ljudi i jednostavno mi pripadamo ovom podneblju", ispričao je Kadunić.

Naglašava da povratak nije rezultat negativnog odnosa prema Njemačkoj.

"Odlazak ili povratak u Bosnu nije odluka protiv Njemačke, nego je za Bosnu i Hercegovinu. I, naravno, mi znamo da ovdje u nekim stvarima, u nekim segmentima, ne teče med i mlijeko. Toga smo mi dobro svjesni, ali smo svjesni i nekih stvari koje možda mi zaboravljamo", naveo je.

"Bliskost ljudi i empatiju u Njemačkoj nismo imali"

Jedna od stvari koje je nakon povratka posebno primijetio jeste odnos među ljudima.

"Jednostavno, bliskost ljudi, ta međuljudska toplota, empatija. Jedan običan razgovor u mom kraju sa prodavačicom, koji ja ne mogu da ostvarim u Njemačkoj. Jednostavno, nismo na toj istoj razini, nismo na istoj liniji. Briga o komšiji", opisao je.

Posebno se to, kaže, vidi kroz iskustvo njegove djece i odnose među roditeljima u školi.

"Mi imamo troje djece i sad smo najmlađeg upisali u osnovnu školu. Imali smo taj eksperiment već sa ovo dvoje starijih, odnosno i sa ovim mlađim koji je krenuo u prvi razred. I vidimo da se roditelji, znači, svako raduje našem dolasku. I svako je iskren u tome i vidi se neka pozitiva: 'Hej, super da ste vi došli, drago nam je.' Vidimo odnos roditelja koji nam pišu u Viber grupama. Mi taj odnos u Njemačkoj nismo imali."

Kadunić je u Njemačkoj, kada se saberu svi periodi života, proveo ukupno 44 godine.

Ranije je već jednom pokušao trajno živjeti u Sarajevu, od 2004. do 2012. godine, ali se tada ponovo vratio u Njemačku jer je, kako kaže, bio razočaran sporim promjenama u BiH.

"Bio sam ogorčen jer se stvari nisu mijenjale"

Prisjećajući se tog perioda, navodi:

"Bio sam malo ogorčen što se tiče situacije, da se stvari ne mijenjaju. Jer ja sam poprilično dinamičan i volim da se stvari mijenjaju i da se popravljaju stvari. I u to doba nešto je bilo u zraku što mi je reklo: 'Okej, ovdje sad trenutno neke stvari neće...'"

Danas, međutim, ima drugačiji dojam.

Kako je porodica svake godine dolazila u BiH, mogli su pratiti promjene iz nešto drugačije perspektive od ljudi koji ovdje žive svakodnevno.

"Možemo primijetiti da se neke stvari poboljšavaju, u svakom slučaju. Što se tiče gradnje određenih stvari, cesta, ulica, infrastrukture, poboljšanja nekih institucija, elektronski potpisi i tako dalje, sve neki elementi koji čine život lagodnijim, jednostavnijim, popravljaju se", naveo je.

"Njemačka se istovremeno malo pogoršava"

Povratku je, priznaje, doprinijela i promjena situacije u Njemačkoj.

"Onda ima i ta situacija da se situacija u Njemačkoj malo pogoršava. I onda je to neki dodatni stimulans da ti kažeš: 'Okej, na kraju krajeva, pa nije to neka velika razlika da ja sad faktički se vratim u Bosnu.'"

Kao sudski tumač imao je mnogo kontakata i sa građanima Hrvatske koji žive u Njemačkoj i primijetio sličan trend.

"Prilikom prevođenja primijetio sam, u razgovoru sa njima, da se oni lagano vraćaju. Jer oni su uzeli olovku, izračunali i vidjeli da nije to neka aman-zaman razlika. Sada oni kažu: 'Okej, meni ta Njemačka više ne daje to što bi trebala dati, odoh se ja vratiti u svoju Hrvatsku, odoh živjeti tamo.'"

"Njemačka je bila pojam tačnosti, danas vozovi stalno kasne"

Jedan od simbola promjena u Njemačkoj za Kadunića je infrastruktura.

"Uvijek se kaže, odnosno kad se posmatra ta Njemačka, naprimjer, ona je bila pojam tačnosti. Sad je u Njemačkoj nezamislivo da ti voz dođe u tačno vrijeme, nego non-stop kasne vozovi. Infrastruktura je loša", naveo je.

Slično je, tvrdi, i sa zdravstvenim sistemom.

"Isto se također pričalo: u Njemačkoj možeš odmah dobiti termin kod doktora ako hoćeš raditi CT, magnetnu rezonancu. To se sad isto čeka mjesecima i tako dalje."

Uz infrastrukturne i zdravstvene probleme, dodatni faktor za dio ljudi porijeklom iz BiH jeste i političko pomjeranje udesno.

"Tako da, u nekim stvarima, onda naravno i desničarski duh, odnosno AfD stranka, koja isto također čini svoje, da mi, znači ta grupa, hajmo reći, ljudi iz Bosne, sve više i ozbiljnije razmatramo povratak u domovinu."

Kadunić o AfD-u: "Njemačka ne postaje fašistička zemlja"

Komentarišući pobjedu AfD-a na izborima u Saksoniji-Anhaltu, Kadunić upozorava da rezultate ne treba dramatizovati do mjere u kojoj bi se tvrdilo da Njemačka postaje fašistička država.

"Ne znači sad da uz ovu pobjedu AfD stranke u ovoj pokrajini Njemačka postaje fašistička zemlja. Znači, fašizam nije na pragu Njemačke i neće se tu znatno nešto promijeniti, ali, naravno, mora se uzeti u obzir da će se u jednoj manjoj pokrajini istočne Njemačke promijeniti neke stvari, definitivno", ocijenio je.

Promjene bi, prema njegovoj procjeni, mogle biti posebno vidljive u oblastima koje su u nadležnosti saveznih pokrajina.

"Njemačka je federalna država i svaka pokrajina kreira svoj zakon po pitanju obrazovanja. To će se promijeniti. U sudstvu i u administraciji će se promijeniti, doći će drugi ljudi sa drugim mindsetovima i drugim pogledima na život i na svijet. Tako da će se vjerovatno to osjetiti na toj razini."

"Ljudi će se pitati: Šta je sa mnom i mojom porodicom?"

U istočnoj Njemačkoj nema veliki broj ljudi porijeklom iz BiH, ali Kadunić podsjeća da su oni veoma mobilni i često sele tamo gdje dobiju posao.

Zbog toga političke promjene mogu uticati i na njihove životne odluke.

"Ako im se ponudi neka prilika da rade u nekoj klinici u Magdeburgu, to je glavni grad te pokrajine, onda vjerovatno će se oni sad upitati: 'Šta je sa mnom, šta je sa mojom porodicom?'"

Rezultat AfD-a vidi i kao snažnu poruku saveznoj vladi kancelara Friedricha Merza.

"Prilikom ovih anketa koje su urađene i tokom izbora ljudi su upitani: 'Šta je razlog? Zašto si ti glasao za AfD?' Jedan od, hajmo reći, glavnih odgovora jeste zato što savezna vlada, odnosno kancelar Merz, ne vodi dobru politiku."

Čak je i Merzovo prisustvo tokom kampanje, prema Kadunićevoj ocjeni, bilo kontraproduktivno za CDU.

"Dolazak Merza na sve ove skupove bio je, znači, negativni impakt za CDU stranku u toj pokrajini. Faktički, bolje da nije ni došao."

"AfD će sada morati pokazati zna li vladati"

Ipak, upozorava da tek slijedi pravi test za desničarsku stranku.

"Problem jeste: po prvi put u njemačkoj historiji došla je jedna desničarska stranka u mogućnost da može da bude vladajuća stranka. E sad, naravno, pokazat će se i kod tog AfD-a koliko oni znaju vladati. Oni su do sada bili čitavo vrijeme opozicija", naveo je.

Sada će, kaže, morati odgovarati na svakodnevne probleme građana.

"Sad će se pokazati da li oni mogu da riješe te svakodnevne probleme koje ljudi imaju u toj pokrajini. Po pitanju troškova energije, što se tiče manjka stručnog kadra, jer i tamo je, naprimjer, ne možete odmah naći doktora u prvoj ulici, nego morate dugo putovati i tako dalje. Pa vidjet ćemo kako će se oni pokazati."

Njemačka ekonomija prolazi kroz duboku transformaciju

Jedna od ključnih tema razgovora bila je njemačka ekonomija, posebno u trenutku kada sve češće stižu vijesti o otpuštanjima i seljenju proizvodnje.

Kadunić smatra da Njemačka prolazi kroz ozbiljnu transformaciju.

"Poznati stubovi njemačke ekonomije su autoindustrija, mašinstvo i hemijska industrija. I sad, naravno, postavlja se pitanje... Evo, nedavno je baš to bilo u njemačkim medijima, Mercedes želi da prebaci određenu proizvodnju u Mađarsku", naveo je.

Kao ilustraciju razlike u troškovima rada navodi:

"Radnik u Njemačkoj prima satnicu od 49 eura, isti taj radnik u Mađarskoj prima 15 eura."

Pritisak na njemačku privredu ne dolazi samo iz Evrope.

"Kako bi ostali Nijemci konkurentni, oni pokušavaju, naravno, i u tom geopolitičkom smislu, jer Kina igra tu veliku ulogu, Amerikanci, Rusi... Njemačka je došla u velike probleme zato što nema više jeftinog prirodnog energenta iz Rusije."

Energetski intenzivne industrije sada moraju tražiti druge modele.

"Ta industrija koja je poprilično intenzivna po pitanju energije mora sad iznaći druge metode kako će riješiti te troškove koje oni jednostavno imaju sad."

"Njemačka se mijenja, ali neće propasti"

Iako otvoreno govori o problemima, Kadunić odbacuje katastrofične scenarije.

"Njemačka se mijenja. Njemačka neće propasti."

Međutim, promjene će biti duboke.

"Dolazi do veoma dubokih reformi koje se trebaju i na društvenom planu dešavati po pitanju socijalnih osiguranja, penzijskog sistema i tako dalje. Zapošljavanja, migracija i također jedan problem koji se tematizira u Njemačkoj."

Njemačka industrija, objašnjava, mora ponovo razmotriti model u kojem je veliki dio proizvodnje iznesen u druge države.

"Njemačka industrija faktički se vraća, u jednu ruku bi se trebala vratiti da određenu proizvodnju vrati, jer su oni uradili taj takozvani outsourcing, išli su u Kinu i tako dalje."

Istovremeno, neke industrije nastavljaju tražiti jeftiniju proizvodnju van Njemačke.

"Hemijska industrija, naprimjer, ja sam to isto nedavno čitao, seli se, naprimjer, u Indiju."

"Ljudi imaju sve manje novca u džepu"

Kadunić očekuje da će upravo rast troškova života biti jedan od razloga zbog kojih će se dio dijaspore početi ozbiljnije pitati ima li smisla ostati u Njemačkoj.

"Ljudi će osjetiti da život postaje sve skuplji i skuplji u Njemačkoj", smatra.

Podsjetio je na prve generacije gastarbajtera koje su odlazile sa jasnom računicom – zaraditi i štedjeti.

"Ako pogledamo generaciju 60-ih i 70-ih godina, znači fokus naših ljudi, te gastarbajterske generacije, oni su otišli tada čisto da zarade novac. I većina naših ljudi, odnosno da ne kažem svi koji su otišli tada, nisu trebali uzimati kredite kako bi pravili kuće po BiH, nego su jednostavno štedjeli taj novac i sprat po sprat pravili te svoje kuće."

Danas takav model, prema njegovoj procjeni, više nije moguć.

"E sad, to više nije moguće. I svako, i naši građani, osjetit će da ima sve manje i manje novca u džepu."

Zbog toga će se neki zapitati:

"'Okej, da li je to to? Da li vrijedi više ostati ovdje? Je li to ta Njemačka koju mi sanjamo', pod navodnicima?"

Njegova procjena je da će povrataka biti sve više.

"Neki će, ja mislim, prema mojoj nekoj skromnoj procjeni, da će rasti broj naših ljudi koji će se vraćati. I to se dešava i u drugim državama odakle potiču naši ljudi, Austrija, Holandija, Amerika i tako dalje."

"Naše najveće blago je ljudski kapital"

Povratnici iz dijaspore, smatra Kadunić, mogu biti važan resurs za Bosnu i Hercegovinu – ali samo ako država zna kako ih privući i kako iskoristiti njihovo iskustvo.

"Ja mislim da je najveće blago koje mi posjedujemo ljudski kapital", naglasio je.

Ljudi porijeklom iz BiH dokazali su se u brojnim državama.

"Mi smo se pokazali u svim tim državama da nismo neuspješni, nego preuspješni. Mi smo odlični radnici, mi smo odlični vlasnici privatnih biznisa. Znači, nama se nema reći A po tom pitanju, jer smo se dokazali."

Zbog toga bi, prema njegovom mišljenju, BiH morala imati ozbiljnu strategiju povratka.

"Svakoj državi bi bilo u interesu da vrati te ljude. Naravno, da napravi određenu strategiju kako će privući te ljude, kako će se oni ovdje naći."

Iskustvo stečeno u drugim sistemima može donijeti i nove ideje.

"Mislim da svaki novi vid, svako novo iskustvo, počevši od moje malenkosti u Njemačkoj ili određenih drugih ljudi u određenim drugim državama, pomoći će ovoj državi da jednostavno osvježi neke diskurse."

A ključ je, smatra:

"Samo treba imati strategiju kako te ljude zapravo privući i kako im dati mjesto da bi oni pokazali šta to znaju ili šta su naučili. Mobilizirati to znanje koje imamo, to je najvažnije."

Djeca nakon povratka u Sarajevo: "Dišu punim plućima"

Na kraju razgovora Kadunić je govorio i o tome kako su njegovo troje djece doživjeli preseljenje iz Düsseldorfa u Sarajevo.

Redovno ih pita kako im se sviđa život u BiH.

Njihov odgovor posebno ga raduje.

"Oni su rekli da osjete jednu određenu slobodu. Jednostavno, opuštenija atmosfera, pored možda nekih problema koji, naravno, postoje u ovom gradu, u ovoj državi. Oni nekako dišu punim plućima", ispričao je.

Primjećuje da su nakon povratka rasterećeniji.

"Osjetim na djeci da su jednostavno rasterećeniji. Još se nismo mi ništa ni puno promijenili. Mi smo još isti roditelji koji kritikuju ako nešto ne urade kako treba i tako dalje. I sviđa im se. Sviđa im se i vidjet ćemo sad kako stvari teku."

Upravo takav osjećaj bio je jedan od razloga zbog kojih je porodica odlučila ponovo graditi život u Sarajevu.

"Ja želim da to tako ostane. Sad dok su mali i ne vide i nemaju neke dublje uvide u neka dešavanja, neka žive, neka uživaju, neka dišu punim plućima. A i kasnije, nadam se, kako oni budu stasavali i rasli", zaključio je Ervin Kadunić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad