Tajne ljudskog uma: Ljudi imaju 'šesto osjetilo' za koje gotovo niko ne zna

Riječ je o interocepciji, sposobnosti organizma da osjeti i protumači vlastite unutrašnje signale.

To čulo registruje procese koji su oku nevidljivi, ali se u tijelu neprestano odvijaju – otkucaje srca, disanje, osjećaj gladi ili temperaturu tijela.

"Iako mu ne pridajemo veliku pažnju, riječ je o izuzetno važnom čulu jer osigurava da svi tjelesni sistemi rade optimalno", napisale su psihologinje Jennifer Murphy sa Univerziteta Royal Holloway u Londonu i Freya Prentice sa Univerzitetskog koledža u Londonu u članku za The Conversation 2022. godine.

"Interocepcija nas upozorava kada tijelo izgubi ravnotežu – na primjer, podstiče nas da popijemo vodu kada smo žedni ili da skinemo džemper kada nam je prevruće."

Više od regulacije gladi i žeđi

Naučnici danas smatraju da interocepcija ima mnogo širu ulogu od samog regulisanja osnovnih bioloških potreba.

Sve više istraživanja upućuje na to da bi mogla biti povezana s brojnim psihičkim poremećajima, uključujući anksioznost, depresiju, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i poremećaje ishrane.

Iako su istraživanja još u ranoj fazi, pretpostavlja se da svijest o vlastitom disanju, napetosti mišića ili otkucajima srca pomaže mozgu da procijeni da li je neka situacija sigurna ili opasna, piše Science Alert.

Ako je taj proces narušen, mogao bi doprinijeti razvoju psihičkih tegoba.

Naprimjer, osoba koja pati od anksioznosti može biti pretjerano usmjerena na vlastite otkucaje srca tokom društvenih situacija, što dodatno pojačava osjećaj nelagode.

Razlike između muškaraca i žena

Murphy i Prentice analizirale su 2022. godine rezultate čak 93 istraživanja i utvrdile da postoje značajne razlike između muškaraca i žena kada je riječ o interocepciji.

Žene su, posebno kada je riječ o prepoznavanju signala povezanih s radom srca, pokazivale manju preciznost.

Prema autoricama, to bi moglo djelimično objasniti zašto su anksioznost i depresija nakon puberteta češće kod žena nego kod muškaraca, iako naglašavaju da je riječ o složenom odnosu koji još nije u potpunosti razjašnjen.

Bolja interocepcija, stabilnije raspoloženje

Novo istraživanje, objavljeno ove godine u časopisu eBioMedicine, proučavalo je kako glad utiče na raspoloženje.

Pokazalo se da osobe s razvijenijom i preciznijom interocepcijom imaju manje promjene raspoloženja od onih koje slabije prepoznaju signale vlastitog tijela.

"To ne znači da nisu osjećali glad, nego da su uspijevali održati stabilnije raspoloženje", napisao je medicinski psiholog Nils Kroemer sa Univerziteta u Tübingenu.

Veza s anoreksijom

Jedan od najuvjerljivijih dokaza o važnosti interocepcije dolazi iz istraživanja osoba koje boluju od anoreksije nervoze, koje su proveli naučnici sa Univerziteta UCLA.

Pretpostavlja se da osobe s anoreksijom s vremenom prestaju prepoznavati vlastite signale gladi.

Koristeći vibrirajuću kapsulu koju ispitanici progutaju, istraživači su pokazali da osobe s anoreksijom zaista teže prepoznaju signale iz probavnog sistema – čak i nakon što ponovo dostignu zdravu tjelesnu težinu.

"Osobe s anoreksijom ne ignorišu samo signale svog tijela", rekao je voditelj istraživanja Sahib Khalsa.

"Njihov nervni sistem vjerovatno drugačije obrađuje osjete iz probavnog sistema, zbog čega ih je teže prepoznati, vjerovati im i učiti iz njih. To može doprinijeti dugotrajnosti bolesti čak i nakon oporavka tjelesne težine."

Nisu svi uvjereni da postoji

Ipak, ne slažu se svi naučnici s idejom da interocepcija predstavlja zasebno čulo.

U članku objavljenom 2024. godine u časopisu Frontiers in Psychology, grupa istraživača predvođena kognitivnim naučnikom Felixom Schoellerom s MIT-a izazvala je pažnju naslovom: "Interocepcija ne postoji."

Autori ipak pojašnjavaju da naslov nije doslovan, već žele upozoriti da se pod pojmom interocepcije često neopravdano objedinjuju brojni različiti procesi.

"Iako je naslov namjerno provokativan, željeli smo ukazati na činjenicu da se pojam interocepcije često koristi na način koji zanemaruje složenost i raznolikost pojava koje bi trebao obuhvatiti", napisali su.

Nemamo šest nego 33 čula?

Slično razmišlja i profesor Barry Smith sa Univerziteta u Londonu, koji smatra da ljudi nemaju šest, nego čak 33 različita čula.

Bez obzira na raspravu oko naziva, naučnici se slažu u jednom – ljudski organizam mnogo je osjetljiviji na unutrašnje i vanjske podražaje nego što se dosad vjerovalo.

"Ako bolje razumijemo faktore koji utiču na interocepciju, možda ćemo jednog dana razviti efikasnije terapije za brojne psihičke poremećaje", zaključuju Murphy i Prentice.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad