Jezero na Mljetu duboko je 46 metara, a benediktinci su uz njega imali mlin na plimu

Veliko jezero na Mljetu ima površinu od 145 hektara, a obala mu je duga 9.240 metara. Uz njega je i Malo jezero, površine oko 24 hektara i dubine 29 metara. Oba su zapravo slana: u njima je morska voda, a s otvorenim morem povezana su uskim prolazima.

Malo i Veliko jezero spaja kanal dug oko 30 metara i dubok najviše pola metra. Kroz njega, navodi Nacionalni park Mljet, teku jake plimne struje.

Kako je morska udolina postala jezero

Jezera su nastala u krškim udubljenjima u vapnencu i dolomitu. Na vrhuncu posljednjeg ledenog doba, prije oko 18.000 godina, nivo mora bio je 120 do 125 metara niži nego danas, pa su ta udubljenja bila na suhom, navode hrvatski naučnici Damir Govorčin, Mladen Juračić, Nada Horvatinčić i Vladimir Onofri u radu objavljenom 2001. u časopisu Natura Croatica.

Kad se led počeo topiti, more se dizalo. Prema istom radu, između prije otprilike 10.000 i 6.000 godina u udolinama su vladali uslovi za slatkovodno jezero. More je kasnije prodrlo kroz pukotine u kršu i plitki Solinski kanal. Autori procjenjuju da otvorena veza s morom nije starija od oko 4.000 godina.

Solinski kanal dug je oko kilometar i širok 270 metara, ali je dubok najviše 3,8 metra. Ime je dobio po soli koja se tu skupljala, pa se i obližnje mjesto zove Soline.

Mlin koji je pokretala plima

Na mjestu gdje se Veliko jezero spaja sa Solinskim kanalom, kod Velikog mosta, prolaz je nekada bio plići i uži. Zbog toga je kroz njega tekla snažna struja koja je, prema podacima parka, smjer mijenjala otprilike svakih šest sati, u ritmu plime i oseke.

Tu struju iskoristili su benediktinci: na tom mjestu sagradili su most i mlin koji je pokretala morska voda. Most je srušen 1958. godine, a prolaz je proširen na desetak metara i produbljen na 2,5 metra. Prije toga bio je dubok samo pola metra do metar, navode autori rada iz Natura Croatice. Novi most napravljen je 2016.

Samostan na ostrvu usred jezera

Usred Velikog jezera nalazi se ostrvce Sveta Marija, površine oko pola hektara. Benediktinci su na njemu između 1177. i 1198. godine podigli samostan, a papa Inocent III. 1198. izdao je ispravu kojom je posvećena crkva Svete Marije.

Samostan je radio do 1809, kada je zatvoren pod Napoleonovom vlašću. Od 1960. do 1991. bio je hotel, a 1998. vraćen je Dubrovačkoj biskupiji. Obnova još traje.

Koralj na 650 kvadratnih metara

Jezera su i podmorski rezervat. U Velikom jezeru živi kolonija busenastog koralja koja, prema podacima Javne ustanove Nacionalni park Mljet, pokriva više od 650 kvadratnih metara. Temperatura vode ljeti na površini prelazi 25 stepeni, dok je ispod 25 metara dubine i u augustu oko 11,6 stepeni.

Mljet je proglašen nacionalnim parkom 1960. godine, kao prvo morsko zaštićeno područje u Hrvatskoj, a okolno more uključeno je u zaštitu 1997. Park danas obuhvata gotovo 5.300 hektara, a više od 85 posto njegovog kopnenog dijela prekriveno je šumom. Uz jezera vodi kružna staza duga 10,5 kilometara, koja je uređena i za bicikliste. Više o jezerima i njihovom nastanku objavljeno je na stranici Nacionalnog parka Mljet.