Modro jezero kod Imotskog u 20. stoljeću je presušilo 7 puta, a tada se na dnu igra nogomet

Dno jezera nalazi se na 242 metra nadmorske visine i široko je 195 puta 75 metara, navode geolozi Slobodan Miko, Nikolina Ilijanić i saradnici iz Hrvatskog geološkog instituta u radu predstavljenom na 5. hrvatskom geološkom kongresu 2015. Najviši zabilježeni nivo vode bio je na 345 metara. Razlika iznosi 103 metra, što znači da u najvlažnijim razdobljima voda nad dnom stoji kao zgrada od tridesetak spratova.

Ista ta voda može nestati u nekoliko mjeseci. Jezero nema površinski dotok ni otok koji bi ga stalno punio, nego ga hrani podzemna voda iz krša.

Zašto nivo vode skače i pada desetinama metara

Hidrolozi Ognjen Bonacci, Ivo Andrić i saradnici opisuju Modro jezero kao povremeno krško jezero čiji nivo ponajviše prati kolebanje podzemne vode, uz manji dotok s površine okolnog sliva. Kad padne mnogo kiše i snijega, podzemna voda se podiže i puni udubljenje. U dugim sušnim ljetima spušta se ispod dna i jezero ostaje suho.

Prema radu Hrvatskog geološkog instituta, u 20. stoljeću jezero je presušilo sedam puta. Sušno razdoblje koje je počelo u ljeto 2011. iskoristili su naučnici: u januaru 2012. spustili su se na suho dno i izbušili jezgru sedimenta dugu nešto više od osam metara.

Šta piše u osam metara mulja

Ti slojevi pokrivaju oko 2.400 godina. Analiza je pokazala da je na tom mjestu prije otprilike 1.800 godina bila močvara, a ne jezero. Zatim je oko pet stoljeća postojalo jezero u kojem se taložio karbonat, a nakon toga duboko jezero koje je potrajalo idućih 600 godina. Modro jezero, drugim riječima, nije oduvijek izgledalo ovako i mijenjalo se zajedno s klimom i nivoom podzemnih voda.

Kako je nastala ogromna rupa u kršu

Bonacci i saradnici Modro jezero nazivaju urušenom vrtačom u kojoj se padine i dalje troše i obrušavaju. Geograf Jovan Cvijić je još 1896. pretpostavio da su i Modro i susjedno Crveno jezero nastali urušavanjem svoda podzemnih špilja. Kasniji autori nudili su i druga objašnjenja, pa je geolog Bahun, prema pregledu Andrića i Bonaccija u časopisu Acta Carsologica, smatrao da su tektonski pokreti isušili nekadašnje miocensko jezero, a vrtače su se potom proširile urušavanjem.

Crveno jezero udaljeno je manje od kilometra, ali se ponaša potpuno drugačije: duboko je oko 530 metara i stalno je ispunjeno vodom, dok Modro povremeno nestaje. Andrić i Bonacci izmjerili su da se nivo vode u Crvenom jezeru između novembra 2011. i aprila 2013. mijenjao za više od 83 metra.

Utakmica na dnu jezera od 1943.

Kad Modro jezero presuši, njegovo dno postaje igralište. Tradicionalnu utakmicu igraju dvije ekipe Imoćana, Vilenjaci i Vukodlaci, a prema izvještaju N1 Hrvatska, igra se od 1943. godine. Odigrana je, među ostalim, u oktobru 2017., kad je završila 2:2, i u oktobru 2022., kad je na dno sišlo nekoliko stotina navijača.

Do igrališta se silazi strmom stazom niz stijene, a gol se postavlja na kamenitom i blatnjavom dnu. Utakmica nema stalni termin: igra se samo onda kad priroda to dopusti, zbog čega između dvije utakmice zna proći i nekoliko godina.