Konstituisano je Vijeće za nauku Bosne i Hercegovine. Riječ je o najvišem savjetodavnom i stručnom tijelu Ministarstva civilnih poslova BiH koje ima ulogu praćenja i unapređenja stanja u području nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini. Pitanje je šta će uraditi da stanje u nauci bude poboljšano?

Nauka u Bosni i Hercegovini, 150 puta manje je važna nego prije 30 godina.

“Prvi zadatak je da na neki način natjeramo da nam povećaju sredstva za znanstveni rad, jer po sadašnjem to je 0,02 a bio je cilj da do 2020. godine to bude 1 posto, ali trebalo bi biti i puno više da bismo uopšte mogli stizati druge koji izdvajaju. Recimo, prije 30 godina u BiH se izdvajalo 1,5 posto, a sad je to ispod 0,1 posto“, izjavila je Ljerka Ostojić, predsjednica Vijeća za nauku BiH.

Mladi naučnici, niti se žele vraćati u prošlost kada je nauka bila cjenjenija, niti žele nazadovati ili intelektualno stagnirati u sadašnjosti. Budućnost vrlo često vide van ove zemlje.

“Opšte poznat podatak je da Bosna i Hercegovina ulaže neka minimalno minimalna sredstva za razvoj nauke i tehnologije, što predstavlja jedan od vodećih problema kada govorimo zašto mladi napuštaju Bosnu i Hercegovinu“, potcrtala je Anela Zorlak, magistar genetike.

Vijeće za nauku najviše je savjetodavno i stručno tijelo Ministarstva civilnih poslova BiH. Pravilo je da bude sastavljeno od najeminentnijih stručnjaka, najviših akademskih zvanja.

“Samo mi je žao što na spisku ljudi koji se nalaze u Vijeću koje će se baviti naukom, ne mogu da vidim svoje profesore koji su svjetski priznati profesori, ali evo biću optimistična i nadaću se da će baš ovakva postavka znati šta radi u budućnosti“, istakla je Zorlak.

“Naš osnovni zadatak u 2021. godini je da se priključimo evropskim programima za nauku i istraživanje Horizont 2020, Cost, Eureka, da potpišemo ugovore sa evropskom komisijom, postanemo punopravni članovi tih novih evropskih programa odobrenih budžetom evropske komisije“, naveo je pomoćnik ministra za nauku i kulturu Suvad Džafić.

Postojeće stanje u nauci svi ocjenjuju kao jako loše, ali možda i ima mjesta za optimizam.

“Dobili smo novo ministarstvo nauke, imamo obećanje da će u budžetu biti jedan posto za nauku, i imamo obećanje da će se u narednih 60 dana pojaviti nacrt novog zakona o Visokom obrazovanju koji će biti bolji od prethodnog“, naglasio je Rifat Škrijelj, rektor UNSA.

Prije 30 godina, bila je 1991. godina, slutila je na sve što nema veze ni sa naukom ni sa tehnologijom. Čak i ako oduzmemo one tri godine koje nisu imale veze ni sa zdravim razmom, teško je i matematikom i logikom objasniti decenije koje su dovele do nazadovanja (od 1,5 posto do 0,02 posto) u vrednovanju oblasti oduvijek smatrane jednom od najvažnijih karika progresa.