Misterija na Marsu: Curiosity snimio površinu koja izgleda kao džinovsko pčelinje saće

Svemir ne prestaje iznenađivati ni nakon decenija istraživanja. NASA-in rover Curiosity, koji po Marsu vozi već skoro 14 godina, snimio je na površini Crvene planete upečatljiv uzorak nalik pčelinjem saću, otkriće koje je, kako navode iz NASA-e, istraživače iznenadilo podjednako na tlu koliko i ranije iz orbite.

Tokom najnovijeg istraživanja unutar kratera Gale rover je naišao na područje prekriveno poligonalnim strukturama koje podsjećaju na vrh džinovskog marsovskog saća, navodi se na NASA-inom blogu. Kako je Curiosity odmicao dublje u to područje, grebeni poligona bili su sve erodiraniji, a po terenu je razbacano tamno kamenje veličine od šljunka do oblutaka.

Kako je saće nastalo?

Naučnici za sada nemaju jasno objašnjenje porijekla neobične formacije. Mars iza sebe ima milijarde godina vulkanskih erupcija, tekuće vode, taloženja sedimenata, erozije vjetrom i dramatičnih klimatskih promjena i svaki od tih procesa mogao je imati ulogu u nastanku poligona.

Slični geometrijski uzorci na Zemlji nastaju sušenjem i pucanjem blata, kristalizacijom minerala ili ponavljanim smrzavanjem i otapanjem tla. Nije, međutim, jasno je li marsovska struktura nastala sličnim procesima ili nečim sasvim drugim. Odgovor na to pitanje mogao bi pružiti važne tragove o uslovima koji su nekada vladali na Crvenoj planeti.

Tamne stijene, druga dimenzija misterije

Pažnju istraživača nije privukao samo isprepleteni teren. Za tamno kamenje razbacano po svijetloj, poligonima prekrivenoj podlozi razmatra se nekoliko teorija: moglo se odlomiti s viših geoloških slojeva i skotrljati nizbrdo, moglo je biti izbačeno drevnim udarom koji je stvorio krater Gale, a moguće je i da je riječ o meteoritima koji su na Mars pali prije više miliona godina.

Ranije misije već su na Marsu pronalazile tamne stijene koje sadrže nikl element uobičajen u meteoritima, a relativno rijedak u marsovskim stijenama. Rover je zato instrumentima analizirao i jedan od tamnih oblutaka i grebene poligona, a tek predstoji utvrđivanje jesu li novopronađene stijene istog sastava.

Zašto je otkriće važno

Curiosity od slijetanja 2012. godine istražuje krater Gale, proučavajući slojeve stijena, drevna riječna korita i mineralne naslage u potrazi za dokazima da je Mars nekada imao uslove pogodne za mikrobni život. Struktura nalik saću zasad je jedna od najnovijih neriješenih zagonetki planete: naučnici će nastaviti analizirati snimke i geološke podatke kako bi utvrdili jesu li poligoni i obližnje tamne stijene povezani, ili su rezultat dva odvojena geološka događaja.

Već sljedeće sedmice, navodi NASA, Curiosity prelazi u novi pojas materijala koji na orbitalnim snimcima djeluje tamnije i grublje teksture pa bi zagonetki uskoro moglo biti još.