Najotrovnije zmije svijeta mijenjaju staništa, šire se prema naseljenim područjima

Vrlo otrovne vrste zmija poput vodene mokasine u Sjevernoj Americi, kraita u Aziji i crne mambe u Africi mogle bi sve češće mijenjati svoja staništa zbog porasta temperatura i ljudskog zadiranja u prirodu, piše Indrabati Lahiri za Euronews.

Istraživanje koje je vodila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavljeno je u četvrtak u časopisu PLOS Neglected Tropical Diseases.

U njemu se ističe da bi se više zmija moglo preseliti bliže gusto naseljenim područjima, kao i mjestima koja se dosad nisu suočavala s otrovnim vrstama gmazova, kako bi pobjegle od rastućih temperatura i ljudskog zadiranja u njihova staništa.

To bi moglo dovesti do češćih susreta između tih zmija i ljudi, što bi rezultiralo većim brojem ugriza, ali i većim brojem uginuća zmija.

Iako su statistike o ugrizima zmija često nejasne i teško dostupne, većina slučajeva događa se u tropskim područjima, osobito u južnoj Aziji. Prema autorima istraživanja, godišnje se bilježi oko četiri milijuna novih slučajeva.

Novo istraživanje koristi niz privatnih i javnih baza podataka, muzejske zapise, znanstvenu literaturu i platforme građanske znanosti kako bi mnogo detaljnije utvrdilo gdje žive najotrovnije zmije na svijetu. Potom pokušava predvidjeti kako bi više temperature do 2050. i 2090. godine mogle promijeniti područja njihovih staništa.

Koje bi vrste mogle promijeniti staništa u nadolazećim godinama?

Nekoliko vrsta zmija moglo bi biti prisiljeno pronaći nova staništa u sljedećim godinama, i zbog promjena krajolika i zbog klimatskih pritisaka.

Među njima su sjevernoameričke vodene mokasinke, afričke pljuvačke kobre i poskoci u Južnoj Americi i Europi, kao i kraiti u Aziji. Budući da bi se neke od tih najsmrtonosnijih vrsta mogle proširiti na gusto naseljena područja, milijarde ljudi potencijalno bi mogle biti izložene većem riziku od ugriza zmija.

No nije iznenađujuće da neki od najvećih rizika klimatskih promjena prijete upravo samim vrstama zmija.

To će vjerojatno posebno pogoditi koraljne zmije u Amazoni, afričke puhavice i bakrenoglave zmije u Papui Novoj Gvineji, koje bi se mogle suočiti i s višim temperaturama i sa sve većim pretvaranjem močvara, travnjaka i šuma u monokulture, stočarske farme i naselja. U nekim ekstremnim slučajevima određene bi vrste mogle biti dovedene i na rub izumiranja.

Međutim, mnoge druge vrste, poput crne mambe, vjerojatno će se preseliti s kenijske obale te iz dijelova Eritreje, Etiopije, Džibutija i Konga prema dijelovima Nigerije, Južne Afrike i Somalije.

U gusto naseljenim područjima susreti sa zmijama mogli bi postati česti na mjestima koja ljudi često posjećuju, poput dječjih igrališta, staza za trčanje, izvora vode i poljoprivrednih površina.

Primjerice, u Indiji bi se neke od najopasnijih zmija, poput Russellovih ljutica, običnih kobri i kraita, mogle premjestiti s juga prema mnogo gušće naseljenom sjeveru. Slično tome, kraiti u Aziji mogli bi se premjestiti iz kineske pokrajine Yunnan i šuma Mjanmara prema gušće naseljenim sjevernim i središnjim gradovima.

Očekuje se da će ova promjena biti još smrtonosnija u siromašnijim ruralnim područjima, gdje poljoprivrednici često rade bosi na poljima, a zdravstvena skrb je udaljena i teško dostupna.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad