Uspjeh naučnika u Beču
Napravljen najmanji QR kod na svijetu, upisan u Guinnessovu knjigu rekorda

Koliko mali može biti QR kod? Toliko mali da ga nije moguće vidjeti ni svjetlosnim mikroskopom, već isključivo elektronskim. Novi rekorder ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija.
Rekord je potvrđen uz prisustvo svjedoka, a nezavisnu verifikaciju izvršio je Univerzitet u Beču. Posebnu ulogu u projektu odigrao je i USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju pri TU Wien, gdje je obavljeno očitavanje koda. Zanimljivo je da je novi QR kod čak 37 posto manji od prethodnog svjetskog rekordera.
Ne samo mali, već i dugotrajan
Profesor Paul Mayrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Wien objašnjava da mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, pa čak je moguće manipulisati i pojedinačnim atomima. Problem nastaje kada strukture treba učiniti stabilnim i dugoročno čitljivim. Atomi se s vremenom pomjeraju, praznine se popunjavaju, a informacije nestaju. Austrijski tim razvio je izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod.

Ipak, sama veličina nije ono što ovaj poduhvat čini revolucionarnim. Kako ističe profesor Paul Mayrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Wien, mikrometarske strukture danas nisu rijetkost. Čak je moguće manipulisati i pojedinačnim atomima. Problem nastaje kada takve strukture treba učiniti stabilnim i dugoročno čitljivim.
Keramika kao materijal budućnosti
Ključ uspjeha leži u materijalu. Naučnici su koristili tanke keramičke filmove, kakvi se inače primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoperformansne alate i koji podnose ekstremne uslove. QR kod je ugraviran fokusiranim ionskim zrakama u tanki sloj keramike, a svaka "tačka" koda ima samo 49 nanometara, deset puta manje od talasne dužine vidljive svjetlosti. Kod je golim okom nevidljiv, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.
Više od 2 terabajta na jednoj A4 stranici
Potencijal je impresivan: na površini A4 stranice moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju i mogu trajati stoljećima, pa čak i milenijima.

U vremenu kada podatkovni centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalne pohrane.
Inspiracija iz prošlosti
"Živimo u dobu u kojem nas preplavljuju informacije, ali naše znanje čuvamo na kratkotrajnim medijima", kaže Alexander Kirnbauer iz Cerabytea. Dok su drevne civilizacije uklesavale znanje u kamen, moderne informacije često nestaju. Keramičko skladištenje slijedi isti princip: informacije se upisuju u stabilne, inertne materijale koji nadživljavaju generacije.
Istraživači naglašavaju da je ovo tek početak. Planiraju testirati nove materijale, povećati brzinu upisa i omogućiti industrijsku primjenu keramičkih memorijskih sistema, čime bi dugoročno pohranjivanje podataka postalo praktično i ekološki prihvatljivo.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare