Zašto Nizozemska više ne želi da je zovu Holandija? Razlika koju mnogi ne znaju

Kada neko spomene Holandiju, većina će pomisliti na Amsterdam, kanale, vjetrenjače, tulipane i bicikle. I teško da će iko imati dilemu o kojoj je državi riječ.

Ipak, postoji geografska razlika koju mnogi ne poznaju. Holandija zapravo nije naziv cijele države, nego historijske regije na njenom zapadu, dok je Nizozemska naziv države koja obuhvata znatno veći prostor.

Ta razlika nije novost, ali je posljednjih godina dobila i politički, ekonomski i turistički značaj.

Holandija su zapravo samo dvije od 12 provincija

Nizozemska je podijeljena na 12 provincija. Samo dvije u svom imenu nose naziv Holandija: Sjeverna Holandija (Noord-Holland) i Južna Holandija (Zuid-Holland).

U Sjevernoj Holandiji nalazi se Amsterdam, dok su Rotterdam i Hag smješteni u Južnoj Holandiji.

Zbog toga nije neobično što se upravo ime Holandija toliko proširilo. Riječ je o području u kojem se nalaze neki od međunarodno najpoznatijih gradova i važnih ekonomskih središta zemlje.

Ali stanovnik Maastrichta, Groningena ili Eindhovena ne živi u Holandiji, nego u Nizozemskoj.

Preostalih deset provincija imaju vlastitu historiju, regionalni identitet, kulturne posebnosti i tradiciju.

Nazivati cijelu državu Holandijom, prema tome, geografski je slično kao kada bi se naziv jedne historijske regije koristio za čitavu zemlju kojoj pripada.

Kako je jedna regija dala ime cijeloj zemlji?

Odgovor se nalazi u historiji.

Tokom 17. stoljeća, u vrijeme uspona nizozemske pomorske trgovine, Holandija je bila jedna od najbogatijih i najutjecajnijih provincija tadašnje Nizozemske Republike.

Amsterdam se razvio u jedno od najvažnijih evropskih trgovačkih i finansijskih središta. Nizozemski brodovi plovili su prema Aziji, Africi i Americi, a trgovina je bila povezana i s kolonijalnim osvajanjima te iskorištavanjem stanovništva koloniziranih područja.

Budući da je veliki dio trgovačke, pomorske i finansijske moći bio koncentrisan upravo u Holandiji, stranci su njeno ime sve češće koristili za cijelu zemlju.

Takva upotreba s vremenom je postala uobičajena u brojnim jezicima.

Iako se politička i administrativna struktura države mijenjala, naziv Holandija opstao je kao međunarodno prepoznatljiva oznaka.

Nekadašnja jedinstvena provincija Holandija podijeljena je 1840. godine na Sjevernu i Južnu Holandiju, ali se naziv za cijelu zemlju nastavio koristiti.

Zašto je 2020. godine donesena važna odluka?

Nizozemska je početkom 2020. godine počela primjenjivati novu strategiju međunarodnog predstavljanja.

Umjesto ranijeg turističkog i promotivnog brenda Holland, državne institucije počele su dosljednije koristiti naziv Netherlands, uz novi vizuelni identitet s oznakom NL.

Odluka nije značila da je država tada službeno promijenila ime. Nizozemska je i ranije bila njen službeni kratki naziv.

Promijenjen je način na koji se zemlja predstavlja međunarodnoj javnosti.

Razlog je bio jednostavan: vlasti su željele da nacionalni identitet obuhvati svih 12 provincija, a ne samo dvije koje su historijski imale najveću međunarodnu prepoznatljivost.

Istovremeno, strategijom se nastojala predstaviti šira slika zemlje, od tehnoloških inovacija i održivog razvoja do obrazovanja i međunarodne saradnje.

Naziv Holandija nije zabranjen i još se može čuti u svakodnevnom govoru, sportu i turizmu. Međutim, za službeno međunarodno predstavljanje države koristi se Nizozemska.

Zašto se Nizozemska tako zove?

Ime Nizozemska povezano je s geografijom.

Nizozemski naziv Nederland doslovno označava nisku zemlju, odnosno područje nizija.

Takav naziv odgovara izgledu velikog dijela države, koju obilježavaju nizak reljef, riječne delte i područja koja su stoljećima bila izložena opasnosti od poplava.

Međutim, često se pogrešno tvrdi da je gotovo 60 posto Nizozemske ispod nivoa mora.

Podaci nizozemske Agencije za procjenu okoliša pokazuju drugačiju sliku.

Približno 26 posto kopnene površine nalazi se ispod nivoa mora, dok je oko 59 posto zemljišta podložno poplavama, uključujući područja koja se nalaze iznad nivoa mora.

Upravo zbog toga Nizozemska je razvila složen sistem zaštite od vode, s nasipima, branama, pumpnim stanicama i kanalima.

Veliki dio zemljišta nastao je isušivanjem nekadašnjih jezera ili drugih vodenih površina, a takva područja poznata su kao polderi.

Zaštita od poplava nije samo pitanje geografije nego i jedna od najvažnijih infrastrukturnih i sigurnosnih zadaća države.

Još jedna zanimljivost: Amsterdam jeste glavni grad, ali vlada nije u njemu

Razlike u geografiji i državnom uređenju Nizozemske ne završavaju se na imenima.

Amsterdam je službeni glavni grad, ali se u njemu ne nalaze sjedišta vlade i parlamenta.

Oni su smješteni u Hagu, gdje se nalaze i brojne druge državne institucije.

Takvo uređenje posljedica je historijskog razvoja zemlje i često zbunjuje posjetioce koji očekuju da su najvažnije političke institucije smještene u glavnom gradu.

Postoji još jedna razlika: Kraljevina Nizozemska obuhvata i karipske zemlje Arubu, Curaçao i Sint Maarten, dok su Bonaire, Sint Eustatius i Saba posebne općine koje pripadaju samoj Nizozemskoj.

Zato se i pojmovi Nizozemska i Kraljevina Nizozemska razlikuju kada se govori o ustavnom uređenju.

Je li onda pogrešno reći Holandija?

U svakodnevnoj komunikaciji naziv Holandija i dalje je široko rasprostranjen i gotovo svi će razumjeti na koju državu se odnosi.

Čak ga i sami Nizozemci povremeno koriste kada govore o svojoj zemlji.

Međutim, ako se želi biti geografski i službeno precizan, potrebno je koristiti naziv Nizozemska.

Holandija je samo dio te države, iako historijski veoma važan.

Upravo zbog toga nizozemske vlasti danas nastoje promovirati identitet cijele zemlje, a ne samo njene najpoznatije regije.

Razlika je, dakle, jednostavna: regija Holandija nalazi se u Nizozemskoj, ali nije cijela Nizozemska Holandija.