Tunel dug 57 kilometara nije samo prečica: Kako je Gotthard promijenio prelazak Alpa

Bazni tunel Gotthard u Švicarskoj dug je 57 kilometara i povezuje područje Erstfelda u kantonu Uri s Bodiom u Ticinu. U redovnoj je upotrebi od decembra 2016. godine.

Švicarski Savezni ured za saobraćaj navodi da ga čine dvije odvojene cijevi te da je planinska ruta između dva kantona skraćena za oko 30 kilometara. U najdubljim dijelovima između pruge i površine ima do 2,3 kilometra stijene.

Zašto se zove bazni tunel

Umjesto da pruga visoko savladava planinske padine, tunel prolazi kroz donji dio masiva. Time se smanjuje potreba za velikim usponima i dugim zaobilaznim trasama.

Službeno švicarsko predstavljanje prelaza Gotthard upravo nižu i ravniju vezu opisuje kao ključnu razliku u odnosu na starije planinske puteve. Za teretni saobraćaj to znači drugačije uslove vuče, a za putnike kraće putovanje.

Jedan tunel dio je većeg sistema

Gotthard pripada projektu Nove željezničke veze kroz Alpe, poznatom kao NRLA. U njemu su i bazni tuneli Lötschberg i Ceneri. Švicarski ured objašnjava da svrha projekta nije samo ubrzati putničke vozove nego ojačati željeznički prijevoz robe preko Alpa.

Ni veliki tunel sam ne može iskoristiti puni kapacitet ako pristupne pruge ostanu usko grlo. Zbog toga NRLA uključuje i nadogradnju veza prema sjeveru i jugu.

Željeznički i cestovni Gotthard nisu isto

Pod imenom Gotthard pojavljuju se planinski prevoj, starija željeznička trasa, cestovni tunel i bazni željeznički tunel. Kada se govori o 57 kilometara dugoj građevini, riječ je o baznom tunelu za vozove.

Razlikovanje je važno i pri čitanju saobraćajnih vijesti: kolone automobila kod cestovnog tunela ne opisuju stanje željezničkog saobraćaja duboko ispod planine. Rekord u dužini samo je najlakše pamtljiv podatak o mnogo širem saobraćajnom zahvatu.