Kanal Istanbul od 45 km još nije iskopan: zašto Turska želi zamjenu za Bosfor

Kanal Istanbul zamišljen je kao vještački plovni put dug oko 45 kilometara na evropskoj strani Istanbula, u općini Arnavutköy, od Crnog do Mramornog mora, paralelno s Bosforom. Prema podacima objavljenim na dan polaganja kamena temeljca, dno kanala bilo bi široko najmanje 275 metara, a dubina 20,75 metara.

Kamen temeljac 2021., a kopanje još nije počelo

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan 26. juna 2021. položio je temelj mosta Sazlıdere, prvog od mostova koji bi trebali premostiti budući kanal. Tada je rekao da će projekt koštati oko 15 milijardi dolara, da će se sam finansirati i da bi mogao biti završen za šest godina.

Taj rok ističe naredne godine, a sam kanal nije iskopan. Agencija AFP je u oktobru 2025. s terena javila da radovi na kanalu nisu počeli, da preko trase postoje samo temelji jednog mosta i da novac nije obezbijeđen. Tursko ministarstvo saobraćaja krajem augusta 2026. objavilo je da je most Sazlıdere izgrađen 80 posto, ali bez riječi o iskopu.

Vlada se projekta formalno nije odrekla. Ministar saobraćaja Abdulkadir Uraloğlu rekao je u maju 2025., prenio je Reuters, da Turska nije odustala od kanala, ali da on trenutno nije na dnevnom redu i da će se graditi kad se nađe odgovarajuće finansiranje. Dan ranije ministar okoliša i urbanizma Murat Kurum izjavio je da projekat već neko vrijeme nije na agendi vlade.

Koliko kanal zapravo košta

Procjene se razlikuju više od deset puta. Zvanični dokumenti iz 2021. navode troškove gradnje od 75 milijardi lira, što je Reuters 2025. preračunao u oko 1,95 milijardi dolara, jer je lira u međuvremenu izgubila velik dio vrijednosti. Isti Uraloğlu govorio je o projektu vrijednom 15 do 20 milijardi dolara, zajedno s pratećim lukama, mostovima i naseljima.

Bosforom prođe više od 40.000 brodova godišnje

Prema podacima turske Generalne direkcije za pomorstvo, kroz Bosfor su 2025. prošla 40.172 broda, a kroz Dardanele još 44.468. U prvoj polovini 2026. Bosforom je prošlo 19.277 brodova. Godinu ranije, u izvještaju objavljenom početkom 2025., direkcija je među 41.363 broda izdvojila 6.233 tankera, od čega 2.910 s hemijskim teretom. Sav taj promet ide uskim moreuzom koji krivuda kroz sam Istanbul. Uraloğlu je još 2023. rekao da Bosfor nije dovoljno siguran za dvosmjeran promet.

Zašto Montreux konvencija mijenja računicu

Prolaz kroz turske moreuze uređuje Konvencija iz Montreuxa, potpisana 20. jula 1936. Član 2 trgovačkim brodovima u miru garantuje potpunu slobodu prolaza, a Turska smije naplaćivati samo naknade iz prvog aneksa: sanitarnu kontrolu, svjetionike i plutače te službe spašavanja. Ratni brodovi imaju stroža pravila: najviše devet brodova i 15.000 tona u prolazu, a brodovi zemalja koje nemaju izlaz na Crno more ondje smiju ostati najviše 21 dan.

Konvencija govori o moreuzima, a vještački kanal 1936. nije postojao. Kritičari zato upozoravaju da bi kanal otvorio spor oko toga vrijede li ista pravila i za njega, a Erdoğanova najava da će se projekt sam isplatiti podrazumijeva naplatu koju Bosfor ne dozvoljava.