Četiri radna dana uz punu platu: Studentska lista predstavila plan koji donosi velike promjene za radnike u Srbiji

Studentska lista smatra da postojeći propisi o radu ne štite dovoljno zaposlene, naročito osobe angažovane izvan standardnog radnog odnosa. U programu se upozorava i na nedovoljno sankcionisanje poslodavaca koji krše radnička prava.

Predložene reforme uključuju i promjenu dosadašnjeg modela privlačenja investicija zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi. Umjesto toga, državna podrška bila bi usmjerena na razvoj proizvodnje, tehnologije i kvalitetnijih radnih mjesta, uz plate koje omogućavaju dostojanstven život, prenosi Nova.rs.

Četverodnevna radna sedmica bez smanjenja plate

Jedna od najzapaženijih mjera odnosi se na mogućnost skraćivanja radne sedmice na četiri dana, odnosno ukupno 32 radna sata.

Prema prijedlogu Studentske liste, poslodavci bi mogli dobrovoljno organizovati rad na ovaj način, a zaposleni bi zadržali postojeći iznos plate.

To, međutim, ne znači da bi četverodnevna radna sedmica postala obavezna za sve kompanije. Riječ je o modelu koji bi mogli primijeniti poslodavci zainteresovani za takvu organizaciju rada.

Program predviđa i strožiju kontrolu prekovremenog rada. Sedmično bi bilo dozvoljeno najviše osam prekovremenih sati, dok ukupno dnevno radno vrijeme ne bi smjelo prelaziti 12 sati. Ova ograničenja već postoje u važećem zakonodavstvu, ali Studentska lista insistira na tome da svaki dodatni sat mora biti evidentiran i plaćen.

Zaposleni bi, također, morali dobiti raspored rada najmanje sedam dana unaprijed.

Posebno se predlaže uvođenje prava na isključenje nakon radnog vremena, što bi značilo da radnici tokom odmora ne bi bili obavezni odgovarati na poslovne zahtjeve.

Nakon godinu dana rada ugovor na neodređeno vrijeme

Značajne promjene predviđene su i u zapošljavanju na određeno vrijeme.

Studentska lista predlaže da takav oblik zaposlenja u pravilu ne može trajati duže od 12 mjeseci. Poslodavac bi s istim radnikom za iste poslove mogao zaključiti najviše četiri ugovora na određeno vrijeme, uz poštivanje ukupnog vremenskog ograničenja.

Izuzetak bi predstavljali radnici angažovani kao zamjena za privremeno odsutne zaposlene. Njihov ugovor mogao bi trajati do povratka odsutnog radnika, ali najduže 36 mjeseci.

Za projekte s unaprijed određenim trajanjem važilo bi opće ograničenje od 12 mjeseci, uz obavezu poslodavca da dostavi dokumentaciju o trajanju i finansiranju projekta.

Dodatna zaštita odnosila bi se na radnike kojima ugovor ističe tokom bolovanja. U tom slučaju radni odnos bio bi produžen do završetka opravdane privremene spriječenosti za rad.

Veće naknade za rad nedjeljom, praznicima i noću

Program predviđa povećanje dodataka na osnovnu platu za rad u posebnim uslovima.

Za rad tokom neradnih praznika predložena je naknada od najmanje 150 posto osnovice, dok bi dodaci za noćni i prekovremeni rad iznosili najmanje 50 posto.

Rad nedjeljom i na dan sedmičnog odmora donosio bi dodatak od najmanje 110 posto, a smjenski rad najmanje 30 posto osnovice.

Za rad na terenu predviđen je dodatak od najmanje 26 posto.

Promijenio bi se i obračun dodatka za radni staž. Za svaku punu godinu provedenu u radnom odnosu, bez obzira na poslodavca, radniku bi pripadalo najmanje 0,5 posto osnovice.

Studentska lista predlaže i veću transparentnost plata. Poslodavci bi prilikom objavljivanja konkursa morali navesti raspon primanja, dok bi podaci o platama za uporediva radna mjesta bili dostupni radi lakšeg otkrivanja diskriminacije.

Topli obrok, regres i bolovanje

Program donosi i konkretne prijedloge za obračun naknada koje zaposleni ostvaruju uz platu.

Naknada za topli obrok iznosila bi najmanje 10 posto prosječne plate kod poslodavca iz prethodnog mjeseca, ali ne bi mogla biti niža od 20 posto minimalne plate u Srbiji.

Regres za godišnji odmor iznosio bi najmanje jednu prosječnu platu kod poslodavca, uz garantovani minimum u visini minimalne plate.

Predloženo je i da se minimalna plata češće usklađuje s inflacijom i stvarnim životnim troškovima.

U slučaju bolovanja zbog bolesti ili povrede koja nije nastala na radu, naknada bi tokom prvih 30 dana iznosila najmanje 75 posto odgovarajućeg prosjeka primanja, uz zaštitu minimalne plate.

Za obračun naknada tokom bolovanja i godišnjeg odmora koristio bi se povoljniji tromjesečni prosjek.

Program predviđa i sankcije za poslodavce koji radnicima neopravdano smanjuju osnovnu platu pozivajući se na radni učinak ili im uskraćuju bonuse zbog opravdanog odsustva.

Veća zaštita od otkaza i prisilnih sporazuma

Studentska lista predlaže dodatne mehanizme zaštite zaposlenih prilikom prestanka radnog odnosa.

Radnicima bi u disciplinskim postupcima bilo garantovano pravo na odbranu i sindikalno zastupanje.

Posebno bi se regulisali slučajevi u kojima poslodavci prisiljavaju zaposlene da potpišu sporazumni raskid ugovora. Takvi sporazumi bili bi pravno ništavni, a poslodavac bi morao dokazati da je radnik dobrovoljno pristao na raskid ukoliko postoje osnovane tvrdnje o prisili.

Predložena je i zabrana zapošljavanja drugog radnika na istim poslovima tokom šest mjeseci nakon proglašenja tehnološkog viška, osim u zakonom predviđenim slučajevima.

Ako se ponovo pojavi potreba za tim radnim mjestom, prednost pri zapošljavanju imao bi radnik koji je prethodno proglašen tehnološkim viškom.

Premještaj zaposlenog na drugo radno mjesto bio bi moguć na udaljenosti do 20 kilometara, pod uslovom da za to postoje opravdani razlozi i da vrijeme putovanja ostane približno jednako.

Nova prava za roditelje: Tri mjeseca odsustva za očeve

Veliki dio programa posvećen je zaštiti roditelja i porodica.

Studentska lista predlaže da pravo na porodiljsko odsustvo imaju sve žene koje su radile prije trudnoće, bez obzira na vrstu ugovora na osnovu kojeg su bile angažovane.

Nakon šest mjeseci zdravstvenog osiguranja bila bi garantovana naknada od najmanje dvije trećine prethodnih primanja, ali ne manja od minimalne plate.

Nakon 12 mjeseci osiguranja zaposlene bi ostvarivale pravo na punu naknadu.

Predviđeno je i ukidanje dosadašnjeg načina obračuna prema kojem se mjeseci bez prihoda računaju kao nule u osamnaestomjesečnom prosjeku.

Za očeve se predlaže tromjesečno odsustvo nakon rođenja djeteta, kao i dio roditeljskog odsustva tokom prve godine djetetovog života koji se ne bi mogao prenijeti na drugog roditelja.

Program uključuje i povećanje dječijeg dodatka, proširenje broja korisnika te ukidanje ograničenja broja djece za koju porodice mogu primati ovu vrstu pomoći.

Predviđeni su i besplatan školski pribor, obroci i prijevoz.

U oblasti zaštite od nasilja najavljeno je usklađivanje zakonodavstva s Istanbulskom konvencijom i izričito prepoznavanje femicida u propisima.

Zaštita radnika na platformama i mladih na praksi

Predložene reforme obuhvatile bi i zaposlene koji rade putem omladinskih zadruga, digitalnih platformi ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

Studentska lista želi proširiti zakonsku definiciju zaposlenog kako bi radna prava bila dostupna i osobama koje nemaju klasični ugovor o radu.

Ako određeni posao ima karakteristike trajnog zavisnog rada, poslodavac bi morao zaključiti ugovor o radu.

Agencijsko zapošljavanje bilo bi ograničeno na opravdane potrebe, uz sprečavanje izbjegavanja kolektivnih ugovora angažovanjem radnika preko podizvođača.

Sezonski rad bio bi regulisan Zakonom o radu, a angažman bi mogao trajati najviše devet mjeseci godišnje.

Za strane radnike predviđeni su dodatni nadzor, pravna pomoć i usluge prevođenja u slučajevima zloupotreba.

Posebna pravila odnosila bi se na mlade koji obavljaju stručnu praksu. Ona bi morala imati jasno definisan obrazovni sadržaj, mentora i plan osposobljavanja, a kod istog poslodavca ne bi mogla trajati duže od šest mjeseci.

Strožije inspekcije i posebni sudovi za radne sporove

Studentska lista predlaže jačanje inspekcije rada, nenajavljene kontrole poslodavaca i strožije kazne za kršenje radničkih prava.

Predviđena je i mogućnost da inspektor rada odgodi izvršenje odluke kojom su povrijeđena prava zaposlenog, ako je radnik pokrenuo sudski postupak zbog otkaza i zatražio zaštitu.

Jedna od mjera je osnivanje posebnih radnih sudova koji bi omogućili brže rješavanje sporova između zaposlenih i poslodavaca.

Veća pažnja posvetila bi se medicini rada i prevenciji profesionalnih oboljenja.

Zaposleni koji rade noću imali bi pravo na zdravstvene preglede prije raspoređivanja na takve poslove, kao i na redovne preglede o trošku poslodavca.

Za osobe s invaliditetom predviđena je jednostavnija procjena radne sposobnosti i obaveza poslodavaca da razmotre prilagođavanje radnih zadataka prije donošenja odluke o prestanku radnog odnosa.

Veća prava sindikata i jednostavnije organizovanje štrajka

Program predviđa proširenje prava na sindikalno organizovanje na sve radnike, uključujući samozaposlene i osobe angažovane izvan standardnog radnog odnosa.

Prag sindikalne reprezentativnosti na teritorijalnom i granskom nivou bio bi smanjen na pet posto.

Sindikalni predstavnici uživali bi posebnu zaštitu tokom obavljanja funkcije i još dvije godine nakon njenog završetka.

Opći rok za najavu štrajka bio bi skraćen na dva dana, dok bi štrajk upozorenja mogao trajati do 24 sata.

Bili bi priznati štrajkovi solidarnosti i mogućnost okupljanja izvan poslovnih prostorija.

Za djelatnosti od presudnog značaja za život, zdravlje i sigurnost građana važila bi posebna pravila, uključujući najavu štrajka šest dana unaprijed.

Generalni štrajk morao bi biti najavljen pet dana ranije, a štrajk upozorenja 24 sata unaprijed.

Radnici koji štrajkuju zbog neisplaćenih plata zadržali bi pravo na platu tokom obustave rada.

Predviđene su i sankcije za prisiljavanje zaposlenih te angažovanje zamjenskih radnika umjesto učesnika zakonitog štrajka.

Socijalna pomoć iznad granice siromaštva

Studentska lista predlaže povećanje novčane socijalne pomoći tako da osnovni iznos bude najmanje 10 posto iznad granice apsolutnog siromaštva.

Prema podacima navedenim u programu, ta granica iznosi približno 17.000 dinara po članu domaćinstva.

Za svakog odraslog člana i srednjoškolca priznavala bi se puna osnovica, a za svako drugo dijete najmanje polovina tog iznosa.

Socijalna davanja usklađivala bi se s rastom cijena i prosječnih plata.

Predloženo je i ublažavanje imovinskih ograničenja koja građanima otežavaju ostvarivanje prava na pomoć.

Program obuhvata reformu narodnih kuhinja, razvoj banaka hrane, uvođenje vaučera i besplatnih školskih obroka.

Predviđene su i mjere protiv energetskog siromaštva, ulaganja u energetsku efikasnost te hitna podrška domaćinstvima pogođenim gubitkom prihoda, bolešću, nasiljem, razvodom ili prirodnim nepogodama.

Lični budžet za njegu i podrška osobama s invaliditetom

U oblasti dugotrajne njege predloženo je uvođenje ličnog budžeta koji bi korisnicima omogućio da finansiraju pomoć asistenta, nadležne službe ili člana porodice.

Rad osoba koje pružaju njegu bio bi uređen ugovorima i garantovanim radnim pravima.

Program predviđa i postepeno zatvaranje određenih ustanova za smještaj osoba s invaliditetom, uz razvoj usluga koje omogućavaju samostalan život u zajednici.

Prioritet bi bila podrška za između 5.000 i 6.000 korisnika iz 17 ustanova.

Planirani su stanovanje uz podršku, specijalizovano hraniteljstvo i individualni planovi pomoći.

Predviđena je i reorganizacija domova za starije osobe, uz kontinuirani nadzor privatnih ustanova.

Socijalne penzije za starije od 65 godina

Promjene bi obuhvatile i penzijski sistem.

Studentska lista predlaže usklađivanje penzija dva puta godišnje, kako bi se njihova vrijednost brže prilagođavala rastu cijena i plata.

Za korisnike najnižih penzija predviđeno je dodatno povećanje od pet posto iznad redovnog usklađivanja.

Posebna mjera odnosi se na uvođenje socijalne penzije za građane starije od 65 godina koji nemaju dovoljno radnog staža ili nisu ostvarili pravo na penziju.

Puni iznos socijalne penzije bio bi jednak minimalnoj poljoprivrednoj penziji.

Predloženo je i povećanje porodičnih penzija koje su ispod zakonskog minimuma, kao i ciljana doplata do 15 posto penzije preminulog supružnika.

Za roditelje i njegovatelje koji intenzivno brinu o djetetu ili odraslom članu porodice kojem je potrebna tuđa njega država bi uplaćivala doprinose i omogućila priznavanje do pet godina radnog staža.

Ukidanje penala za prijevremenu penziju

Program predviđa ublažavanje trajnog umanjenja penzija za osobe koje su ranije otišle u penziju.

Za penzionere s najmanje 42 godine efektivnog radnog staža penali bi bili potpuno ukinuti nakon navršene 65. godine života.

Osobama s najmanje 40, ali manje od 42 godine staža, penali bi nakon 65. godine bili prepolovljeni, a nakon navršene 70. godine potpuno ukinuti.

Ova pravila postepeno bi se primjenjivala i na postojeće i na buduće penzionere.

Posebne promjene predviđene su za poljoprivrednike, uključujući reviziju dugovanja za penzijsko osiguranje, otpis zateznih kamata i mogućnost dugoročne otplate glavnice.

Manja tržišna poljoprivredna gazdinstva dobila bi subvencionisanu osnovicu za penzijsko osiguranje, dok bi domaćinstva s niskim prihodima i nekomercijalna gazdinstva bila obuhvaćena sistemom socijalnih penzija.

Predviđena i nova prava za ratne veterane

Studentska lista najavljuje i reformu boračkog zakonodavstva uz učešće veteranskih udruženja.

Predloženo je uvođenje posebnog boračkog dodatka kao priznanja za učešće u ratovima, pri čemu pravo na taj dodatak ne bi zavisilo od materijalnog stanja korisnika.

Program predviđa sistematsko prepoznavanje i liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja kod veterana.

Među prijedlozima je i proglašenje Vidovdana Danom ratnih veterana.

Šta bi ove promjene značile za građane Srbije?

Program Studentske liste obuhvata gotovo sve ključne oblasti radnih i socijalnih prava, od organizacije radnog vremena i sigurnosti zaposlenja do plata, penzija, roditeljskog odsustva i socijalne pomoći.

Među najznačajnijim prijedlozima izdvajaju se četverodnevna radna sedmica uz zadržavanje pune plate, ograničavanje ugovora na određeno vrijeme, povećanje naknada za poseban režim rada i veća zaštita zaposlenih tokom bolovanja.

Istovremeno, predložene su promjene koje bi mogle utjecati na položaj penzionera, roditelja, osoba s invaliditetom, mladih i socijalno ugroženih građana.

Sve ove mjere za sada predstavljaju programske prijedloge Studentske liste, a ne zakonska rješenja koja su već stupila na snagu. Njihova eventualna primjena zahtijevala bi izmjene odgovarajućih propisa i uspostavljanje mehanizama za njihovo provođenje.