Može li se bankarski potres iz Srbije preliti u BiH? Direktor Udruženja banaka za N1 otkrio da li je novac građana siguran

Raiffeisen mijenja planove nakon slučaja ALTA banke

Raiffeisen Bank International (RBI) napravio je novi značajan korak prema preuzimanju Addiko grupacije. Prema zvaničnim podacima objavljenim 3. novembra, RBI je do prethodnog dana zaprimio izjave o prihvatanju ponude za ukupno 18.493.867 dionica Addiko Bank AG, što predstavlja 94,84 posto ukupnog broja dionica.

Riječ je o značajnom povećanju u odnosu na početak augusta, kada je RBI objavio da je njegova ponuda prihvaćena za 56,16 posto dionica obuhvaćenih ponudom, čime je premašen minimalni prag potreban za nastavak preuzimanja.

👉Addiko banke u BiH umjesto ALTA banke preuzet će Raiffeisen

Prvobitni plan podrazumijevao je da RBI, nakon uspješnog završetka transakcije, proda poslovanje Addiko grupacije izvan Evropske unije srbijanskoj ALTA grupi. Time bi pod njenu kontrolu došle i Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka, kao i banke u Srbiji i Crnoj Gori.

Međutim, nakon što je Narodna banka Srbije 31. oktobra oduzela dozvolu za rad Alta banci zbog značajnog pogoršanja njenog finansijskog položaja, RBI je 1. novembra saopštio da više ne očekuje realizaciju ranije planirane prodaje tih banaka Alta grupi. Umjesto toga, austrijska grupacija sada očekuje da će zadržati sve članice Addiko grupacije, uključujući dvije banke u Bosni i Hercegovini.

Ipak, preuzimanje još nije završeno. RBI je zatražio potrebna regulatorna odobrenja u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Kako je saopšteno iz ove bankarske grupacije, postupak u Srbiji već je uspješno okončan, dok se ostali postupci nastavljaju. Za završetak transakcije potrebna su i odgovarajuća odobrenja nadležnih tijela za zaštitu konkurencije, a rok predviđen za ispunjavanje regulatornih uslova je 14. maj 2027. godine.

Ražanica za N1: Klijenti nijedne banke u BiH nemaju razloga za brigu

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica za N1 ističe da ova organizacija ne komentariše poslovne odluke pojedinačnih banaka, ali tvrdi da dešavanja u Srbiji ne predstavljaju prijetnju stabilnosti domaćeg bankarskog sektora.

"Prvo želim naglasiti da Udruženje banaka ne komentariše pojedinačne banke članice, odnosno njihove poslovne politike i poslovne poteze. Tako da ne bih ulazio u sam poslovni model ili način na koji će određene bankarske grupacije koje posluju u Bosni i Hercegovini donositi svoje poslovne odluke. Ono što mogu reći jeste da je, zbog situacije i proglašenog stečaja, odnosno oduzimanja dozvole za rad Alta banci u Republici Srbiji, činjenica da od ranijih najava prema kojima je Alta trebala preuzeti dio Addiko grupacije koji posluje izvan Evropske unije sada nema ništa", kazao je Ražanica.

Naglašava da daljnji razvoj situacije zavisi od poslovnih odluka austrijske bankarske grupacije.

"Budući potezi zavise isključivo od kupca cjelokupne Addiko grupacije, odnosno Raiffeisen Bank Internationala, i njihovih poslovnih odluka. Ne mogu, niti je praksa da Udruženje banaka komentariše pojedinačne poslovne odluke banaka, pogotovo buduće odluke za koje ne možemo znati u kojem će se pravcu razvijati", pojasnio je.

Posebno je istakao da klijenti banaka u Bosni i Hercegovini, uključujući dvije Addiko banke, nemaju razloga za zabrinutost.

"Ono što je možda i najbitnije naglasiti, i tu vidim ulogu Udruženja banaka, jeste da klijenti nijedne banke u Bosni i Hercegovini, uključujući i banke o kojima govorimo, nemaju apsolutno nikakvog razloga za brigu. Sva ova dešavanja koja se posljednjih dana odvijaju u regiji, odnosno u Republici Srbiji, nemaju apsolutno nikakvog utjecaja na poslovanje bankarskog sektora u BiH", poručio je.

Prema njegovim riječima, domaće banke su stabilne, likvidne i dobro kapitalizirane, zbog čega ne očekuje dramatične promjene za njihove klijente.

"Sve banke u BiH, uključujući i ove dvije koje su članice Addiko grupacije, itekako su stabilne, sigurne, dobro kapitalizirane i u potpunosti likvidne, tako da za same klijente neće biti nikakvih dramatičnih promjena, kako god da se ova situacija dalje bude razvijala. Bankarski sektor u BiH, ja to odgovorno tvrdim, najbolji je dio bosanskohercegovačke ekonomije, najviše uređen i pod najvećim nadzorom. Sve banke bez ikakvih problema višestruko premašuju minimalne zakonom propisane zahtjeve u pogledu likvidnosti, kapitaliziranosti i solventnosti", naglasio je Ražanica.

Dodao je da ne vidi razlog zbog kojeg bi građani trebali strahovati za svoj novac.

"Zaista nema apsolutno nikakvog razloga za brigu da bi bilo ko na bilo koji način mogao biti oštećen ili nešto slično", zaključio je.

Koliko je novca građana zaštićeno u slučaju propasti banke?

U kontekstu sigurnosti bankarskog sektora važno je podsjetiti da je u Bosni i Hercegovini od 1. novembra 2026. godine povećan iznos osiguranih depozita sa dosadašnjih 70.000 na 100.000 KM.

Prema odluci Agencije za osiguranje depozita BiH, novi limit odnosi se na ukupna sredstva jednog deponenta u jednoj banci, uključujući novac na tekućim računima, oročenu štednju i druge osigurane depozite.

To znači da građanin koji ima više računa u istoj banci nema pravo na zasebno osiguranje svakog računa, već se sredstva sabiraju do maksimalnog iznosa od 100.000 KM. S druge strane, depoziti u različitim bankama osigurani su odvojeno.

Osiguranje depozita aktivira se u slučaju oduzimanja dozvole za rad banci, a sredstva se isplaćuju u skladu s pravilima Agencije za osiguranje depozita BiH.

Ova zaštita predstavlja dodatni mehanizam sigurnosti za građane, nezavisno od eventualnih promjena vlasničke strukture banaka.

Može li Raiffeisenovo preuzimanje ugroziti konkurenciju?

Osim pitanja sigurnosti depozita, potencijalno preuzimanje Addiko banaka otvara i pitanje konkurencije na bankarskom tržištu Bosne i Hercegovine.

Raiffeisen već ima razvijeno poslovanje u BiH, a preuzimanjem Addiko grupacije pod kontrolom iste bankarske grupacije našle bi se i dvije dodatne banke koje posluju na domaćem tržištu.

Na pitanje N1 može li takav razvoj događaja dovesti do prevelike koncentracije tržišta i narušavanja konkurencije, Ražanica odgovara da razloga za zabrinutost nema.

"Bankarsko tržište u BiH je od većine bankarskih tržišta u regionu, pa i u Evropskoj uniji, ako posmatramo šire. Dakle, mi na teritoriji BiH imamo 21 komercijalnu banku, što je za jednu zemlju naše veličine i našeg broja stanovnika više nego konkurentno. Konkurencija na bankarskom tržištu itekako postoji", dodao je naš sagovornik.

Prema njegovoj ocjeni, postojeći zakonski okvir i nadležnosti Konkurencijskog vijeća BiH pružaju zaštitu od eventualnog narušavanja tržišne konkurencije.

"U skladu sa svim važećim zakonskim propisima o konkurenciji, kao i nadležnostima Konkurencijskog vijeća koje u konačnici donosi takve odluke, nema apsolutno nikakve brige da bi na bilo koji način mogla biti narušena konkurentnost na bankarskom tržištu. To je jedna strana, kako god da se ova situacija razvije", istakao je Ražanica.

Ko u BiH kontroliše investitore?

Slučaj Alta banke u Srbiji otvorio je i pitanje mehanizama kontrole potencijalnih investitora u bankarskom sektoru BiH.

Narodna banka Srbije oduzela je dozvolu ovoj banci 31. oktobra, nakon što je utvrdila značajno pogoršanje njenog finansijskog stanja i probleme s likvidnošću. Nad bankom je potom 3. novembra otvoren stečajni postupak.

U međuvremenu je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije pokrenulo istragu protiv vlasnika Alta banke Davora Macure i još dvojice zaposlenih.

Macura se sumnjiči da je, uz pomoć direktora Odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom G. M. i saradnika za trezorsko poslovanje I. P., neovlašteno ulazio u trezor banke i iznosio novac. Prema navodima tužilaštva, na taj način pribavljena je protivpravna imovinska korist u iznosu od oko 45 milijardi dinara, odnosno približno 383 miliona eura.

Viši sud u Beogradu, Posebno odjeljenje za organizovani kriminal, 4. novembra odredio je Macuri i dvojici osumnjičenih pritvor koji može trajati najduže 30 dana.

Sud je kao razloge naveo opasnost od utjecaja na svjedoke i ponavljanja krivičnog djela, dok je Macuri pritvor određen i zbog opasnosti od bijega.

Macura je tokom saslušanja negirao krivicu i odbacio navode krivične prijave, saopštio je njegov advokat Isa Spahović.

Upravo zbog takvog razvoja događaja Ražanicu smo pitali pokazuje li slučaj iz Srbije koliko je važno provjeravati finansijsku stabilnost i pouzdanost investitora koji žele preuzeti banke u BiH.

"Naravno. Zato u bankarskom sistemu i postoje mehanizmi kontrole i regulacije. U BiH postoje dvije entitetske agencije za bankarstvo koje imaju puni supervizorski kapacitet. Sam način provjere i dolaska novih investitora u bankarski sektor vrlo jasno je propisan zakonskim aktima, odnosno entitetskim zakonima o bankama, zakonima o agencijama za bankarstvo koji im daju nadležnost u tom segmentu, kao i podzakonskim aktima koje donose same agencije za bankarstvo", objasnio je.

Ražanica posebno ističe status regulatorne ekvivalencije koji, prema njegovim riječima, imaju obje entitetske agencije za bankarstvo.

"Podsjetit ću da regulativa, odnosno supervizorski nadzor nad bankarskim sistemom u Bosni i Hercegovini, ima status ekvivalencije s Evropskom unijom. Obje agencije za bankarstvo u BiH imaju taj status, što znači da je sistem nadzora nad bankarskim sektorom u potpunosti usklađen s nadzorom u Evropskoj uniji", kazao je.

Naglašava da je riječ o jednom od najvažnijih dostignuća domaćeg finansijskog sektora u posljednje dvije decenije.

"To je izuzetno važna informacija, možda jedna od najvažnijih u finansijskom sektoru u posljednjih 20 godina. To praktično znači da je finansijski, odnosno bankarski sektor u BiH i nadzor nad njim praktično već dio Evropske unije, odnosno u potpunosti usklađen sa sistemom Evropske unije", naveo je Ražanica.

Prema njegovim riječima, upravo zbog takvog regulatornog okvira domaće institucije imaju mogućnost detaljne provjere svih potencijalnih investitora.

"Ovdje se provode najbolje prakse iz oblasti supervizije i nadzora i naše agencije za bankarstvo imaju apsolutno puni kapacitet da adekvatno procijene bilo kojeg, konkretno i novog investitora koji dolazi, te da u skladu s tim donose odluke o izdavanju ili neizdavanju saglasnosti za njegov ulazak na bankarsko tržište BiH", istakao je dalje Ražanica.

Posebno je naglasio da javnost može imati povjerenje u rad nadležnih institucija.

"Mi kao bankarski sektor, a zaista mogu reći da i cjelokupna javnost može imati puno povjerenje i u same banke u Bosni i Hercegovini, ali i u agencije za bankarstvo koje vrše nadzor nad bankarskim sistemom u Bosni i Hercegovini. Lično nemam apsolutno nikakvu brigu da će one to odraditi na najbolji mogući način, u skladu sa svim najboljim zakonskim i podzakonskim rješenjima, ali i najboljim praksama Evropske unije, u kojoj je nadzor na izuzetno visokom nivou", zaključio je Ražanica.

Alta banka kreditirala Vladu RS: Šta se dešava s milionskim obavezama?

Povezanost Alta banke s Bosnom i Hercegovinom nije se ogledala samo u planiranom preuzimanju Addiko banaka.

Kako je N1 ranije objavio, Vlada Republike Srpske u februaru 2026. godine zadužila se kod Alta banke iz Beograda za 22 miliona eura, odnosno približno 43 miliona KM.

Kredit je ugovoren na period od 24 mjeseca, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,5 posto.

Alta banka ranije je kreditirala i Olimpijski centar "Jahorina", koji je 2023. godine koristio kredit od 4,6 miliona KM, uz kamatnu stopu od 10,75 posto. Garant za taj kredit bila je Vlada Republike Srpske.

Ministarstvo finansija RS ranije je za N1 saopštilo da ovaj entitet nema deponovana sredstva u Alta banci te da problemi u njenom poslovanju nemaju negativne posljedice po budžet i finansijsku stabilnost Republike Srpske.

Iz Ministarstva su poručili i da će Republika Srpska nastaviti uredno izmirivati kreditne obaveze u skladu sa zaključenim ugovorom.

Inače, oduzimanje dozvole banci ne znači automatski prestanak obaveza njenih dužnika. Kreditna potraživanja ostaju dio imovine koja se uređuje kroz odgovarajući postupak, a dužnici svoje obaveze nastavljaju izmirivati u skladu s ugovorima i uputama nadležnih institucija.

Šta slijedi za Addiko banke u BiH?

Nakon što je postalo izvjesno da ranije planirani aranžman s Alta grupom neće biti realizovan, buduća vlasnička struktura Addiko banaka zavisit će od završetka transakcije preuzimanja Addiko grupacije i potrebnih regulatornih odobrenja.

Raiffeisen Bank International očekuje da će, ukoliko se preuzimanje uspješno okonča, zadržati sve banke Addiko grupacije, uključujući one u Bosni i Hercegovini.

Iako se konačan rasplet vlasničkih promjena tek očekuje, poruka direktora Udruženja banaka BiH je da aktuelni događaji u Srbiji ne predstavljaju razlog za zabrinutost klijenata domaćih banaka. Istovremeno, eventualne promjene vlasništva morat će proći odgovarajuće postupke pred nadležnim regulatornim institucijama.