Uhapšen direktor Hidrometeorološkog zavoda Srbije: Sumnjiči se za pranje 650.000 eura, poznato šta je prijavio od imovine

Hapšenja su provedena po nalogu Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, a osim Nikolića, slobode su lišeni O. N. (71) i Đ. N. (45).

Prema navodima Tužilaštva, osumnjičeni su od novembra 2019. do novembra 2024. godine na području Beograda, Čačka, Užica, Bajine Bašte i Crne Gore obavljali finansijske transakcije s ciljem prikrivanja porijekla novca za koji se sumnja da potječe iz kriminalnih aktivnosti.

Istražitelji smatraju da je na taj način izvršen prijenos i pretvaranje imovine u ukupnoj vrijednosti od najmanje 650.000 eura.

Milioni dinara i kupovina nekretnina

Nikolić se sumnjiči da je tokom pet godina na vlastite bankovne račune uplatio više od 41,8 miliona dinara, 43.150 eura i 44.760 švicarskih franaka, a da za taj novac nije imao pokriće u zakonitim prihodima.

Prema sumnjama Tužilaštva, dio sredstava iskorišten je za kupovinu nekretnina u Beogradu, Užicu i Crnoj Gori.

Osim pranja novca, direktoru RHMZ-a na teret se stavlja i neprijavljivanje imovine i prihoda, odnosno dostavljanje netačnih podataka o imovinskom stanju. Tužilaštvo tvrdi da nije prijavljivao značajne promjene u svojoj imovini Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je imao zakonsku obavezu da to učini.

Drugoosumnjičena O. N. tereti se da je između juna 2021. i 2023. godine prebacila najmanje 227.548 eura, bez dokaza da novac potječe iz zakonitih prihoda. Tim sredstvima, prema sumnjama istražitelja, kupovani su stanovi, garažno mjesto i poslovni prostor u Čačku i Crnoj Gori.

Trećeosumnjičeni Đ. N. navodno je u junu 2021. godine prenio najmanje 1,5 miliona dinara radi kupovine stana u Crnoj Gori.

Tužilaštvo također istražuje ugovor iz novembra 2024. godine, kojim su Nikolić i O. N. za života prenijeli vlasnička prava na Đ. N. Ugovor je obuhvatao više stanova, garažnih mjesta, zemljišnih parcela i poslovni prostor u Čačku i Crnoj Gori.

Svim osumnjičenima određeno je zadržavanje do 48 sati, nakon čega bi trebali biti saslušani u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

Šta je Nikolić prijavio od imovine?

Posebnu pažnju nakon hapšenja privukli su podaci iz Nikolićeve imovinske karte, koja je dostupna u evidenciji Agencije za sprečavanje korupcije Srbije.

Prema posljednjem izvještaju, podnesenom krajem marta 2025. godine, Nikolić je prijavio mjesečna primanja od 370.000 dinara.

Od nekretnina je naveo suvlasništvo nad dvosobnim stanom površine 66 kvadratnih metara, kao i vlasništvo nad garažnim mjestom od 13,5 kvadratnih metara. Za obje nekretnine navedeno je da su stečene kupovinom.

U imovinskoj karti prijavio je i dva automobila, Škodu Feliciju iz 1996. i Nissan Tiidu 1.6 Visia iz 2008. godine, također kupljena vlastitim sredstvima.

Prijavio je i bankovnu štednju, ali u dostupnim podacima nije naveden njen iznos.

Poređenja radi, u imovinskom izvještaju iz 2015. godine Nikolić je naveo mjesečnu platu od 153.911,64 dinara, stan, garažu i šumsko zemljište površine 551 kvadratni metar. Tada nije prijavio automobile, ali je, kao i u posljednjem izvještaju, naveo da posjeduje štednju u banci.

Ko je Jugoslav Nikolić?

Jugoslav Nikolić na čelu je Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije od juna 2014. godine.

Na ovu funkciju prvobitno je imenovan kao vršilac dužnosti, nakon smjene prethodnog direktora, a kasnije je odlukom Vlade Srbije i zvanično postavljen za direktora.

Riječ je o dugogodišnjem meteorologu i naučnom radniku koji je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je stekao i zvanja magistra i doktora nauka.

Prema zvaničnoj biografiji objavljenoj na stranici RHMZ-a, Nikolić je stalni predstavnik Srbije u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), Evropskoj meteorološkoj mreži (EUMETNET) i Evropskom centru za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), pišu kolege sa N1 Srbija.

Tokom karijere bavio se meteorologijom, klimatskim promjenama, hidrologijom i zaštitom okoliša. Autor je brojnih naučnih radova i monografija, sarađivao je sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti (SANU) te predavao na više fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Nikolić je tako više od 12 godina na čelu jedne od najvažnijih državnih institucija zaduženih za praćenje vremenskih prilika i izdavanje meteoroloških upozorenja u Srbiji.

Istraga o porijeklu novca i imovini osumnjičenih je u toku, a navodi Tužilaštva za sada predstavljaju sumnje koje tek trebaju biti dokazane u sudskom postupku.

Val hapšenja i istraga nakon izbornog poraza Vučića

Hapšenje direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda dolazi u trenutku kada Srbiju potresa niz korupcijskih istraga, hapšenja i političkih previranja nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, na kojima je Studentska lista odnijela pobjedu nad Srpskom naprednom strankom (SNS) Aleksandra Vučića.

Iako nova vlast još nije formalno preuzela dužnost, u danima nakon izbora pokrenuti su postupci protiv više osoba, uključujući nekadašnje visoke policijske zvaničnike i poslovne ljude koje su mediji povezivali s dosadašnjom vlašću. Istovremeno, pojavile su se nove prijave zbog navodnih izbornih nepravilnosti, nezakonitog nadzora i zloupotreba državnih institucija.

Posebnu pažnju javnosti izazvao je slučaj Alta banke, kojoj je Narodna banka Srbije 31. oktobra oduzela dozvolu za rad zbog pogoršanja finansijskog stanja, nakon čega je pokrenut stečajni postupak.

Samo nekoliko dana kasnije, 2. novembra, uhapšen je vlasnik banke Davor Macura, zajedno s još dvije osobe. Prema navodima tužilaštva, Macura se sumnjiči da je zloupotrebom položaja i neovlaštenim iznošenjem novca iz bankovnog trezora pribavio protivpravnu imovinsku korist od približno 45,5 milijardi dinara, odnosno oko 388 miliona eura.

Alta banka godinama je poslovala s velikim državnim preduzećima, uključujući Elektroprivredu Srbije, a njen nagli rast i veze njenog vlasnika s ljudima bliskim Srpskoj naprednoj stranci već su ranije bili predmet medijskog interesovanja.

Nakon izbornog poraza SNS-a intenzivirane su i rasprave o odgovornosti za ranije afere, dok predstavnici Studentske liste pozivaju pravosudne institucije da preispitaju slučajeve korupcije koji godinama nisu dobili sudski epilog.

U međuvremenu su zabilježene i ostavke, promjene u rukovodstvima te zahtjevi zaposlenih u pojedinim institucijama i preduzećima za smjenu kadrova povezanih s dosadašnjom vlašću.

Aleksandar Vučić odbacuje optužbe o nezakonitostima i tvrdi da je riječ o političkom obračunu, dok predstavnici studentskog pokreta insistiraju na utvrđivanju odgovornosti i nezavisnom radu institucija.

Sve ove događaje prati pitanje hoće li promjena političkih odnosa u Srbiji dovesti i do rasvjetljavanja ranijih korupcijskih afera? Ipak, važno je samo naglasiti da pokretanje istraga i hapšenja ne znači i utvrđenu krivičnu odgovornost osumnjičenih, o kojoj mogu odlučivati isključivo nadležni sudovi.