Zašto niko neće da vodi Fudbalski savez Srbije: Prijetnje, Sky poruke i politika

Šta se desilo na Terazijama

Rok za kandidature istekao je 31. oktobra. U saopćenju objavljenom 2. novembra FSS navodi da nije podnesena nijedna kandidatura i da su njegove službe u kontaktu s UEFA-om i FIFA-om kako bi savez funkcionisao po važećim propisima dok se ne steknu uslovi za izbore. Kako će savez raditi do tada, FSS je najavio da će objaviti narednih dana.

Izborna skupština zakazana za 14. novembar formalno nije otkazana, ali, prema Sportklubu, vjerovatno će proći kao i prethodni termini: bez sjednice. Bilo bi to četvrto odlaganje u otprilike šest mjeseci. Dosadašnjem predsjedniku Draganu Džajiću mandat je istekao krajem oktobra, a ponovo se ne može kandidovati jer je Crvena zvezda kao svog predstavnika u Skupštini odredila Zvezdana Terzića.

Mediji kao krajnje rješenje spominju privremenu ili prinudnu upravu koju bi postavila UEFA. Tek kad se uspostavi neko privremeno rješenje, novi izborni proces mogao bi trajati oko tri mjeseca.

Politika kao ključ za Terazije

Zašto se niko nije prijavio? Odgovor koji se provlači kroz srpske medije vodi do politike. Na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra, prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, Studentska lista osvojila je oko 52,5 posto glasova, a koalicija okupljena oko SNS-a oko 39 posto.

Prema pisanju Sportkluba, koje prenosi nedjeljnik Vreme, kandidaturu je planirao Nikola Lazetić, predsjednik Fudbalskog saveza Beograda, ako SNS pobijedi. Taj plan je pao nakon rezultata izbora, a sjednica na kojoj bi on bio kandidat, kako navodi Sportklub, vjerovatno ne bi imala kvorum jer su mnogi delegati „promenili mišljenje“. Lazetić je istovremeno kandidat SNS-a na lokalnim izborima na Savskom vencu.

Lazetić je i meta optužbi. Generalni sekretar Fudbalskog saveza Obrenovca Nenad Stanojević traži njegovu ostavku i tvrdi da je položaj dobio političkim uticajem, što bi bilo protivno fudbalskim statutima. Lazetić to odbacuje i kaže da je spreman na saradnju s nadležnim institucijama. Trener Novog Pazara Nenad Lalatović tvrdi da su ga trojica ljudi iz „bivše vlasti“, među njima i Lazetić, sklanjala iz velikih klubova jer je javno podržao Vidića. Ni za te tvrdnje nema odgovora prozvanih.

„Leglo korupcije“: odakle ta etiketa

Izraz koji se danas često vezuje za FSS potiče od predsjednika Sindikata profesionalnih fudbalera „Nezavisnost“ Mirka Poledice. On je 2021. FSS nazvao leglom korupcije i rekao da bi, da je Srbija pravna država, mnogi već bili procesuirani. Kroz srpski fudbal, prema njegovim riječima, godišnje prođe više od 100 miliona eura, uglavnom iz državnih i opštinskih budžeta, a javnost malo zna o tome kako se troše. Poledica je danas na listi Studentske liste i najavljuje sistemske promjene u sportu.

Poledica nije prvi. Nemanja Vidić, bivši kapiten Manchester Uniteda i reprezentacije, objavio je 19. novembra 2020, nakon što Srbija nije izborila Evropsko prvenstvo, otvoreno pismo u kojem je kritikovao FSS zbog nedostatka integriteta i korupcije. Još ranije je rekao da cijeli sistem radi u interesu menadžera i funkcionera, a ne fudbala.

Postoje i konkretni postupci, ali bez epiloga. Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu naložilo je u aprilu 2021. policiji da provjeri navode o transakcijama prema FSS-u i namještanju utakmica. Provjera se odnosila na donaciju FIFA-e i UEFA-e od 130.000 eura klubu Bežanija, od koje je klub navodno morao vratiti polovinu, i na uplatu od milion dinara. Portal Nova.rs ove godine je pitao tužilaštvo dokle se stiglo i nije dobio odgovor.

Slučaj Vidić: Sky poruke

Najteže optužbe stigle su ovog ljeta. Istraživački portal KRIK i mreža OCCRP objavili su 30. juna poruke iz kriptovane aplikacije Sky ECC, u koju je evropska policija provalila 2021. Novinari nalog „Federer“, na osnovu sadržaja, pripisuju tadašnjem predsjedniku FSS-a Slaviši Kokezi, uz ogradu da nisu mogli utvrditi identitet svih sagovornika.

Prema KRIK-u, poruke počinju dan nakon Vidićevog pisma i traju do 7. decembra 2020. U njima se razgovara o zastrašivanju i fizičkom napadu na Vidića i na bivše reprezentativce koji su ga podržali: Danka Lazovića, Nemanju Matića i Dragana Mrđu. Pominju se angažovanje kriminalaca, grupa u Milanu i uređaj za praćenje na Vidićevom automobilu u Italiji. U jednoj poruci, prema objavi KRIK-a, stoji da će Vidić završiti na groblju ako se ne skloni od saveza. Kontakt je 1. decembra javio da su mete locirane, a autor poruka je 7. decembra naložio da se akcija obustavi do ličnog sastanka. Poruke ne pokazuju da je napad izveden.

Kokeza nije odgovorio na pitanja novinara. Ispitan je u policiji u februaru 2021. u vezi s navodnim vezama s navijačima Partizana uhapšenim u februaru 2021. u akciji protiv grupe Veljka Belivuka, podnio je ostavku u martu 2021. i napustio Srbiju. Nikada nije optužen. Prema OCCRP-u, koji se poziva na neimenovani izvor, u maju 2026. preselio se u Bosnu i Hercegovinu.

Gdje je zapela istraga

Vidić je rekao da ga nijedna institucija nikad nije upozorila na prijetnje i zatražio da država kaže da li mu je bezbjednost i dalje ugrožena. Advokat Ivan Ninić 1. jula podnio je krivičnu prijavu protiv Kokeze i protiv nepoznatih pripadnika policije koji su, prema prijavi, spriječili gonjenje. Vidićevi advokati podnijeli su prijavu Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK), a Matić posebnu prijavu policiji.

TOK je saopćio da je za navode saznao iz medija i da poruke nema, jer ih Europol dostavlja samo Ministarstvu unutrašnjih poslova. Sredinom jula zatražio je od MUP-a sve Sky komunikacije vezane za Kokezu, a Vidić je iskaz dao 17. augusta. KRIK je 11. augusta objavio da MUP više od mjesec ne odgovara na zahtjev, kao ni ministar Ivica Dačić ni direktor policije. Vidićev advokat Predrag Vasović 2. septembra je zatražio od MUP-a procjenu bezbjednosti. Do kraja septembra, prema portalu 021, odgovora nije bilo.

Reakcije su govorile mnogo. Predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da će država postupiti ako je neko počinio krivično djelo, ali i da mu ni Vidić ni Kokeza nisu posebno važni. UEFA je KRIK-u odgovorila da se slučajem neće baviti jer Kokeza više nije aktivan u fudbalu. FSS se, prema N1 Srbija, nije oglasio.

Vidić 2023: povlačenje dan prije glasanja

Vidić je već pokušao promijeniti savez iznutra. U februaru 2023. predao je kandidaturu za predsjednika FSS-a protiv Dragana Džajića, uz podršku pet delegata i javnu podršku Matića, Saše Ilića i Gordana Petrića. Kandidaturu je povukao 13. marta, dan prije izborne skupštine u Staroj Pazovi, na kojoj je Džajić ostao jedini kandidat.

Obrazloženje je bilo oštro: većina delegata je, prema Vidiću, „glasala“ prije nego što su kandidature podnesene, njegov program niko nije htio čuti, a oni koji su ga podržali bili su pod velikim pritiskom. Rješavanje problema, rekao je tada, preuzeli su ljudi koji su ih stvorili.

Hoće li Vidić ponovo pokušati?

Vidić je ove godine podržao studentski pokret i javno stao uz slobodu medija i, prema Sunday Timesu, ne isključuje ulazak u politiku. O novoj kandidaturi za FSS javno nije govorio. Njegov kum Lalatović tvrdi da bi Vidić pobijedio kad bi birali navijači, a Džajić kad biraju članovi saveza. Upravo u tome je suština: predsjednika ne bira javnost, nego delegati klubova i regionalnih saveza, isti sistem koji je 2023. „glasao“ prije kandidatura.

Promjena vlasti u Srbiji otvara pitanje hoće li se taj sistem promijeniti ili samo pregrupisati. Privremena uprava UEFA-e mogla bi biti prilika za čišćenje, ali i za još jednu godinu bez odgovornosti za pitanja koja su otvorena od 2020.

Šta se dalje očekuje

FSS će narednih dana objaviti model upravljanja do izbora. Skupština 14. novembra vjerovatno neće biti održana. Istraga TOK-a o porukama koje se pripisuju Kokezi zavisi od toga hoće li MUP, sada pod novom vlašću, dostaviti tražene komunikacije. Odgovor na to, a ne ime novog predsjednika, pokazat će da li se u srpskom fudbalu išta mijenja.