Otkako je počeo rat na Bliskom istoku, američki predsjednik je “hodao tankom linijom” između podrške Izraelu i zahtjevima američke arapske zajednice u izbornij godini, izjavili su stručnjaci za Guardian. Međutim, istakli su da Joe Biden ima sve jače opravdanje da zauzme “tvrđi stav” prema Izraeli, posebno premijeru Benjaminu Netanyahuu.
Kako David Smith navodi u analizi za Guardian, Joe Biden je davno potpisao fotografiju za Benjamina Netanyahua riječima: “Bibi, volim te. Ne slažem se ni sa čim što kažeš”.
“Ova uvrnuta, veza ‘najboljeg neprijatelja’ bila je u središtu krize u Gazi posljednjih pet mjeseci. Na nesreću američkog predsjednika, poruka iz Jerusalima je bila: on vas jednostavno ne voli baš toliko”, navodi Smith.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, Biden se pozvao na svoju dugu posvećenost zemlji dajući punu podršku pravu njegove vlade da se brani. Bidenov zagrljaj s izraelskim premijerom trebao je doći s razumijevanjem – izgovorenim ili neizgovorenim – da će Netanyahu poslušati savjet SAD-a, pokazati suzdržanost i ublažiti humanitarnu krizu u Gazi.
Međutim, kako su mjeseci prolazili i broj mrtvih je rastao, ispostavilo se da to nije slučaj.
“Nemamo posla sa starim Benjaminom Netanyahuom”, rekao je Aaron David Miller, bivši analitičar State Departmenta, pregovarač i savjetnik za pitanja Bliskog istoka koji je radio za nekoliko administracija.
“Imamo posla sa drugom inkarnacijom (Netanyahua). Gotovo očajnički želi zadržati svoju koaliciju i daje joj prioritet iznad svega, čak i pod rizikom da izazove sumnju, nepovjerenje, bijes američkog predsjednika. Prošlo je pet mjeseci u ovome i još nismo vidjeli da (američka) administracija nameće bilo kakav trošak ili posljedice (Izraelu)”, rekao je on.
“Veza na rubu raspada”
Biden (81) i Netanyahu (74) poznaju se skoro četiri decenije, još od dana kada je prvi služio u Senatu, a drugi u izraelskoj ambasadi u Washingtonu. Biden je postao predsjedavajući senatskog odbora za vanjske poslove i neuspješno se kandidirao za demokratsku predsjedničku nominaciju 1988. godine.
Netanyahu je bio izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama i postao premijer 1996. godine, te je od tada povremeno obnašao tu funkciju. Odnosi sa SAD nisu uvijek bili glatki. Miller, sada viši saradnik u istraživačkom centru Carnegie Endowment for International Peace, rekao je: “Sjećam se kada je Bill Clinton izašao sa svog prvog sastanka s Netanyahuom u junu 1996. godine. Eksplodirao je. Rekao je: ‘Ko je ovdje j*** supersila?’ Frustracija s Benjaminom Netanyahuom nije nova”.
Tenzije su se rasplamsale za vrijeme predsjedništva Baracka Obame kada je Biden bio potpredsjednik. Izvještaj iz 2014. Koji je objavio časopisu Atlantic okarakterisao je američko-izraelske odnose kao na ivici “potpune krize”, ali je Biden javno izjavio da su on i Netanyahu “još uvek prijatelji”, te dodao da mu je on prijatelj već “više od 30 godina”.
Međutim, izraelski premijer je potkopao Obaminu administraciju govoreći prije zajedničkog sastanka Kongresa na Capitol Hillu i osudivši nuklearni sporazum o kojem SAD i njihovi saveznici pregovarali s Iranom. Odnosi s Obamom se nikada nisu popravili.
Kada se dogodio napad 7. oktobra, Biden je kao i uvijek bio nedvosmislen, izjašnjavajući se kao “cionist”, te je otputovao u Izrael kako bi se lično sastao sa Netanyahuom i njegovim ratnim kabinetom.
“Bila je to klasična diplomatska predstava: veliki zagrljaj s Netanyahuom u javnosti, dok je privatno pozivao na suzdržanost”, navodi Smith u analizi, te dodaje da je amrička administracija tvrdila da je Izrael uredno poslušao njene savjete i poduzeo korake kako bi što više umanjio broj civilnih žrtava.
Međutim, ukupan broj poginulih Palestinaca u ratu premašio je 28.000 ljudi, prema ministarstvu zdravlja Gaze, dok je Netanyahu oklijevao da nastavi s dugoročnim mirovnim sporazumom (i odbacio je pozive na palestinski suverenitet). Antiratni protesti izbili su širom SAD-a, a demonstranti su prekidali Bidenove govore te ga nazivali “Genocide Joe”, što je za njega potencijalno katastrofalno u izbornoj godini.
Brett Bruen, bivši direktor globalnog angažmana u Bijeloj kući Baracka Obame, rekao je: “Biden je uradio sve za njega i dio tog napora je da je Netanyahu, čak i ako to nije eksplicitno rečeno, trebao učiniti minimum da zadrži stvari takvima da ne postanu neodržive za Bidena”.
“Pa ipak, izgleda kao da se Netanyahu vratio svom starom načinu rada, a to će se pokazati skupim jer Biden sada ima prilično snažno opravdanje za tvrđi stav”, dodao je.
“Pošteno je reći da je veza na rubu raspada. Sa predsjednikom, imate neizrečeno očekivanje da, ako se poznajemo neko vrijeme, stoga s vremena na vrijeme možemo tražiti neke od tih usluga, a to očito ne funkcionira. Dakle, ne samo da ste otuđili ključne članove kabineta, već i ljude koji su kritični prema izgledima da Biden bude ponovo izabran”, rekao je Bruen, predsjednik agencije za odnose s javnošću organizacije Global Situation Room.
Šta bi Biden mogao učiniti ako ga Netanyahu nastavi ignorisati?
NBC News je ove sedmice izvijestio da je Biden “izražavao svoju frustraciju” zbog svog neuspjeha da ubijedi Izrael da promijeni svoju vojnu taktiku, žaleći se da mu Netanyahu “pravi pakao” i da je nemoguće nositi se s njim. Prema neimenovanim izvorima koji su razgovarali za NBC News, Biden s prezirom govori o Netanyahuu, te je izjavio da izraelski premijer želi da oduži rat kako bi mogao ostati na vlasti.
Larry Haas, viši saradnik u Američkom vijeću za vanjsku politiku, rekao je: “Nema sumnje da politička pitanja opterećuju Bidena, a činjenica da su ovi izvještaji izašli, da Biden privatno govori ovo i ono o Netanyahuu, nije slučajna. U političkom smislu, Biden i njegovi ljudi pokušavaju hodati tankom linijom između podrške Izraelu i odgovora na žalbe arapske zajednice i progresivnih demokrata”.
Kako se navodi u analizi, Biden jeste “pokazao mišiće” izdavši izvršnu naredbu usmjerenu na izraelske naseljenike na Zapadnoj obali koji su napali Palestince. Također je bio sve kritičniji prema tome u javnosti. Prošle sedmice je opisao izraelski vojni napad na Gazu kao “pretjeranu” i rekao da traži “trajnu pauzu u borbama” kako bi pomogao bolesnim palestinskim civilima i pregovarao o oslobađanju izraelskih talaca, iako je to još uvijek daleko od prekida vatre poziva koje progresivni američki političari zahtjevaju.
Biden je Netanyahuu u 45-minutnom telefonskom razgovoru u nedjelju rekao da Izrael ne bi trebao nastaviti s vojnom operacijom u gusto naseljenom pograničnom gradu Rafah u Gazi bez “vjerodostojnog” plana za zaštitu civila. Više od polovine stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi pobjeglo je u Rafah od borbi u drugim područjima.
“Ako ga Netanyahu ponovo ignorira i nastavi svoj plan, Biden bi mogao signalizirati svoje nezadovoljstvo usporavanjem ili ograničavanjem prodaje oružja Izraelu, promjenom kursa u UN-u izražavajući američku podršku rezoluciji o prekidu vatre ili agresivnim istupanjem za palestinsku državnost”, navodi se u analizi.
Smith navodi da bi bilo koja od ovih opcija imala smisla, ali se pita “da li bi to išta promijenilo?”
Miller sumnja da će se išta od toga dogoditi jer SAD vjeruju da je ključ za deeskalaciju u Gazi postizanje sporazuma između Izraela i Hamasa, za koji je potrebno Netanyahuovo odobrenje.
“Vjerujem da bez dogovora između Izraela i Hamasa možete okačiti znak ‘zatvoreno za sezonu’ na ovo kako se ova administracija prema krizi”, rekao je on.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!