Hoće li Njemačka u budućnosti preuzeti vodeću ulogu u NATO-u? "Bundeswehr mora postati garancija konvencionalne odbrane u Europi”, rekao je kancelar Scholz u vladinoj izjavi u junu 2023. godine. Ali još uvijek nema osoblja, opreme i sposobnosti za to, piše Deutsche Welle uz podsjetnik na učešće njemačkih trupa u Bosni i Hercegovini, netom poslije rata, 1996. godine, što je bio prvi angažman nakon Drugog svjetskog rata. Čak i tada, navodi se, Bundeswehr je bio samo djelomično spreman za misiju u našoj zemlji.
Bilo je to početkom 1996. godine kada su njemački vojnici u borbenoj opremi prvi put nakon Drugog svjetskog rata zakoračili na teritorij neke druge europske države. Nijemci u Bosnu i Hercegovinu nisu došli kao mirovne snage UN-a ili Plavi šljemovi, već kao dio Snaga za provedbu NATO-a (IFOR), piše njemački medij,
Godine 1992. bivša jugoslovenska republika bila je uvučena u najkrvaviji rat na europskom tlu od 1945. godine od strane etničke srpske manjine u zemlji, uz podršku trupa srpskog autokrata Slobodana Miloševića. U decembru 1995. godine zaraćene strane, susjedne zemlje te šefovi država i vlada Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske i Njemačke potpisali su Dejtonski mirovni sporazum.
NATO je formirao IFOR, kojeg su naslijedile Stabilizacijske snage (SFOR), kako bi održao prekid vatre i stabilizirao mir u maloj državi jugoistočne Europe.
Vojnici Bundeswehra nisu bili spremni za misiju u planinskoj zemlji
Njemačka je sudjelovala, ali je Bundeswehr bio samo djelomično spreman za misiju u ovoj planinskoj zemlji. Vojnici njemačke vojske nisu bili obučeni za operacije “izvan područja”. Ponekad su morali širiti ceste jer teška vojna tehnika nije mogla proći.
Tokom Hladnog rata, Bundeswehr Federalne Republike Njemačke (Zapadne Njemačke), koji se pridružio NATO-u 1955., prvenstveno je bio odgovoran za odbranu od mogućeg napada zemalja Varšavskog pakta, koje su bile u sovjetskoj zoni utjecaja i uključivale su Njemačku Demokratsku Republiku (Istočna Njemačka).
U Istočnoj Njemačkoj bilo je stacionirano pola miliona sovjetskih vojnika. A Nacionalna narodna armija (NVA) DDR-a mogla se pohvaliti s više od 150.000 dodatnih vojnika.
Svake godine u NATO manevrima i vježbama koji su se održavali na ravnom tlu u sjevernoj Njemačkoj izvodili su se scenariji napada, prvenstveno tenkovima.
Ideja je bila da se glavni borbeni tenkovi Leopard i jedinice Bundeswehra brane od takvog napada s istoka dok se ne uspostavi neograničeni zračni suverenitet uz pomoć najveće članice NATO-a, SAD-a.
Njemačka vojska se prepolovila
Od 1958. do 1972. vojska Zapadne Njemačke porasla je u snazi s 249 hiljada na 493 hiljada vojnika.
Do pada Berlinskog zida broj vojnika kretao se oko 480 hiljada. Kada je Bundeswehr integrirao Nacionalnu narodnu armiju, s primarnim ciljem postupnog ukidanja njezinih struktura, broj se ponovno nakratko povećao.
Nekih 20 godina kasnije, u Bundeswehru je ostalo samo oko 200 hiljada vojnika. Do 2023. godine imala je samo 181 hiljada članova, prema njemačkom Ministarstvu obrane.
Samo mali dio tih vojnika je obučen za upućivanje u borbu u sklopu NATO misija.
Misije u Afganistanu
Uloga Bundeswehra u NATO-u ponovo se promijenila nakon što su napadi 11. septembra na SAD 2001. godine potaknuli SAD da se pozove na klauzulu o zajedničkoj odbrani saveza, a Njemačka je ispunila svoje ugovorne obaveze. Njemačka vojska bila je dio koalicije predvođene SAD-om koja je krenula u invaziju na Afganistan kako bi potisnula talibane.
Bundeswehr se dugo vremena koncentrirao na obuku jedinica koje su se mogle brzo transportirati, čak i u Afganistan. Sve do Zeitenwende, ili “prekretnice” — termina koji je skovao njemački kancelar Olaf Scholz u govoru njemačkom parlamentu samo nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine — mnogi u vojsci nisu se pripremali za tako širok kopneni napad u Europi, tri decenije nakon završetka hladnog rata.
Vodeća uloga Njemačke?
Tokom Hladnog rata i u godinama nakon njega, SAD je imao vodeću ulogu unutar NATO-a. Nijedna druga država nije toliko uložila u vojsku kao ova nuklearna sila, koja još uvijek ima više od 100 hiljada vojnog osoblja stacioniranog u Europi.
No, zaštita SAD-a mogla bi biti izgubljena ako Donald Trump ponovno postane američki predsjednik. Trump je zaprijetio da neće štititi NATO partnere koji ne troše dovoljno novca na odbranu od Rusije. Čak je rekao da će potaknuti Moskvu da učini “šta god dovraga želi” sa članicama NATO saveza koje ne ispunjavaju ciljeve odbrambenih troškova.
Hoće li Njemačka u budućnosti preuzeti vodeću ulogu u NATO-u? “Bundeswehr mora postati garancija konvencionalne odbrane u Europi”, rekao je kancelar Scholz u vladinoj izjavi u junu 2023. godine. Ali još uvijek nema osoblja, opreme i sposobnosti za to.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius nakon toga je rekao da Bundeswehr mora postati “spreman za rat”. Neki analitičari predviđaju da bi Rusija, koja je prešla na ratnu ekonomiju, mogla pokrenuti napad na teritorij NATO-a za manje od pet godina.
Nakon tri decenije operacija “izvan područja”, Bundeswehr bi trenutno imao dovoljno municije da se odbrani od takvog napada nekoliko dana.
Stoga je sada ideja unaprijediti NATO do te mjere da može biti snažan faktor odvraćanja od napada Rusije na teritorij NATO-a. Baš kao što je to bilo tokom četiri decenije Hladnog rata.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
BONUS VIDEO
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare